Po prvi put promjene u sadržaju humusa na oranicama vidljive su iz svemira, čime se otvaraju mogućnosti efikasnijeg i preciznijeg praćenja stanja zemljišta u poljoprivrednim područjima, kažu njemački naučnici.
Naučnici na njemačkom institutu Thünen za poslovnu administraciju razvili su novu metodu koja omogućava praćenje promjena u humusu pomoću satelitskih snimaka. Ovo će znantno pomoći u poljoprivredi.
Pokazali su kako su promjene njegovog sadržaja na oranicama vidljive iz svemira, čime se, navode, otvara mogućnost efikasnijeg i preciznijeg praćenja stanja zemljišta u poljoprivrednim područjima, stoji u saopštenju, prenosi Agroklub.
Zalihe humusa u zemljištima pod velikim su pritiskom, navode, a u proseku njegov sadržaj na oranicama i pašnjacima u Njemačkoj opada, što direktno utiče na smanjenje plodnosti.
Analiza na daljinu
Kako kažu, budući da je jedan od ključnih pokazatelja plodnosti, praćenje njegovih promjena od izuzetne je važnosti. Trenutno se te promjene dokazuju uzorkovanjem zemljišta, što je vrlo zahtjevan i skup proces.
"Koristeći satelitske snimke i podatke dugoročnog praćenja tla Bavarskog državnog zavoda za poljoprivredu na stotinu lokacija, istraživači su analizirali minimalne promjene u boji zemljišta. Ono postaje tamnije što više humusa sadrži", navode.
Zahvaljujući satelitskim podacima, navode, moguće je s visokom tačnošću razlikovati oranice na kojima dolazi do promena u sadržaju humusa. Međutim, za precizne rezultate potrebna su višegodišnja ili decenijska posmatranja.
Izazovi praćenja
Iako tehnologija napreduje, precizno određivanje tih promjena ostaje zahtevno zbog brojnih faktora, poput biljnog pokrivača zemljišta i vlage, koji mogu uticati na rezultate analize.
"Ponavljana uzorkovanja zemljišta teško mogu da dokažu promjene u zalihama humusa jer su sadržaji unutar jedne oranice vrlo varijabilni, a promjene obično toliko male da se i nakon nekoliko godina mogu primjetiti tek u drugoj decimali", ističu naučnici instituta poznatog po istraživanjima i političkim savjetima u vezi sa ruralnim područjima, poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom, čiji je tim predvodio Tom Brog iz radne grupe za istraživanje na daljinu.
Kako navode, humus stabilizuje tlo i njegov ekosistem, pa je ključan za klimu jer njegov gubitak uzrokuje emisije ugljen dioksida. Takođe, gubitak ili povećanje humusa zavisi od načina upravljanja zamljištem, istorijom njegovog korišćenja i klimatskih uslova.
Veruju da će se satelitski snimci, koji postaju sve kvalitetniji, moći potencijalno da se koriste u budućnosti za nezavisnu proveru promjena u sadržaju humusa.
(EUpravo zato/Agroklub)