Kad je o ljubavi, emotivnom životu i izboru "erotskog partnera" riječ, miševi posjeduju jedinstvenu sposobnost na kojoj čovjek može da im zavidi.
Naučnici su došli do neobičnog otkrića: u donošenju odluke da li da se pare, ali i s kojim partnerom, miševi koriste do sada nepoznat organ - "drugi nos" kojim otkrivaju pol, status pa čak i da li su "romantična osjećanja" sa partnerom uzajamna!
Nos ili njuška koju poznajemo kod životinja kazuju im gdje se nalaze hrana i voda, gnijezdo ili brlog, ali postojanje posebnog organa, nazvanog "vomeronazalnim", otvara potpuno različit svijet percepcija, saopštili su američki istraživači.
"Otvorili smo 'crnu kutiju' mozga. To je hemijski univerzum", oduševljeno je izjavio jedan od naučnika.
Drugi ili "erotski nos" je vrlo mala cjevasta izraslina, slična jeziku, i nalazi se u korenu nosa.
Sisari bez obzira na veličinu, od miševa do slonova, proizvode supstancu "feromon" kojom razmjenjuju informacije o socijalnom statusu, ali i trenutku kad je jedinka spremna za reprodukciju. Ljudi, takođe, proizvode supstancu sličnu feromonu, ali ona nema zadatak koji ima kod drugih sisara.
U članku upravo objavljenom u časopisu "Sajens", grupa istraživača objašnjava kako neuroni u "drugom nosu" koji detektuju feromone bivaju "podešeni" da otkriju pol i genetsku strukturu drugog miša.
Ovaj "dodatni nos" funkcioniše samo kad sisar pokušava da identifikuje bliskost s drugom jedinkom što znači da je on važniji za proces parenja nego u određivanju da li je druga životinja grabljivac ili žrtva.
I dok čovjek koristi oči da ustanovi pol i ostale karakteristike potencijalnog partnera za parenje, "drugi nos" to kazuje ostalim sisarima. "On stvara feromonalnu sliku druge životinje", glasi zaključak.
U okviru istraživanja, naučnici su u mozak oglednih miševa inplantirali elektrode i pratili ponašanje životinja, zapravo kako pojedini neuroni reaguju na različite feromone, posebno kad se "drugi nos" stimuliše određenim mirisom.
U kavez s mužjakom stavljena je ženka pod blagom anestezijom kako bi mužjak mogao da joj priđe i omiriše. U tom trenutku, vomeronazalni organ ženke počeo je burno da reaguje, poput Gajgerovog brojača, posebno u trenutku kad je omamljena ženka omirisala "domaćina".
S potpunom uvjerenošću naučnici ukazuju da su feromoni izuzetno važni na našoj planeti. Oni igraju ključnu ulogu u parenju, pa ova istraživanja mogu dati mnoge odgovore na pitanje kako sačuvati ugrožene vrste.
Ali oni nam kazuju i na koje erotske stimulanse reaguju životinje, jer je poznato da ne polaze uvijek "za rukom" nastojanja da se životinje u zoološkim vrtovima pare sa takođe zarobljenim partnerima, ali to "s oduševljenjem" rade s "gostujućim".
Tim naučnika je zaključio da postoji mogućnost da i čovjek poseduje neke zakržljale ostatke "ekstra nosa", jer ljudski fetus posjeduje zakržljalu izraslinu sličnu "drugom nosu" na mjestu na kojem je smješten kod ostalih sisara.
(FoNet/MONDO)