Istine i zablude u vezi sa sportom i dijetama

Na pitanje šta je istina, a šta zabluda u vezi sa sportom i mršavljenjem i sportom i zdravljem, nije lako odgovoriti, saglasni su i ljekari i fitnes instruktori.

I jedni i drugi kažu da je svaka fizička aktivnost blagotvorna za organizam, ali upozoravaju da prevelika očekivanja i želja za brzim rezultatima, odnosno bavljenje sportom isključivo zbog fizičkog izgleda, mogu da odvedu u razočarenje, pa čak da imaju i kontraefekte.

Ana-Marija Simonović, iz asocijacije "Evropske žene u sportu", smatra da pogrešno postupaju oni koji u teretanu odlaze isključivo zbog mršavljenja.

"Iz iskustva mnogih tvrdim da se tada ili ne postižu rezultati i vježbanje se svede na teret, obavezu i mučenje ili se jednostavno brzo od svega odustane. Najbolje rješenje jeste da se na redovne sportske aktivnosti među kojima može da bude i odlazak u teretanu gleda kao na normalan dio svakodnevne rutine, poput pranja kose.

Procesi mršavljenja veoma su različiti i u velikom broju slučajeva osoba mora prvo da smrša uz određenu ishranu koja je toliko svedena na minimum da se osim šetnji i ne preporučuje veća aktivnost", kaže za "Politiku" Simonovićeva.

Ukoliko se vježbanju i sportu pristupi bez opterećenja, dodaje ona, neće izostati ni rezultati.

"Dobrobiti za zdravlje, za uspostavljanje ravnoteže tijela i duha, pa i za mršavljenje, odnosno poboljšanje estetskog izgleda tijela, svakako dolaze kao posljedica aktivnog bavljenja sportom."

Boban Stevanović, profesor fizičke kulture i vlasnik fitnes centra "Hil džim", kaže da je za vitku figuru neophodno eliminisati masne naslage i povećati mišićnu masu.

"S dijetom se postiže samo kalorijski deficit, a aerobnim treningom i vježbama se ubrzava metabolizam i stimuliše razgradnja masti. Mršavljenje ne podrazumijeva isključivo gubitak težine, već smanjenje potkožnog tkiva, pa ljudi prave veliku grešku kada drže drastičnu dijetu u želji da postignu savršenu liniju", objašnjava Stevanović, dodajući da su za to neophodni strpljenje i disciplina.

"Da bi se vidjeli rezultati, potrebno je da se trenira najmanje tri puta nedeljno tako da kompletan trening sa zagrijavanjem na početku i istezanjem na kraju ne traje kraće od 60 i ne duže od 120 minuta. Najbolji rezultati se postižu ako se vježba u jutarnjim časovima, prije jela, kada su zalihe glikogena male, pa organizam u nedostatku ugljenih hidrata troši masne naslage", savjetuje Stevanović.

Baš zbog toga ljekari preporučuju da vježbanje bude dio svakodnevice. Jelena Popović, ljekar u Domu zdravlja "Zvezdara", kaže da bi redovna fizička aktivnost trebalo da postane sastavni dio radne nedelje.

"Ono što bi svakome trebalo da padne na pamet čim otvori oči i ustane iz kreveta jeste da uradi desetominutne vježbe za vrat, kao prevenciju bolne ukočenosti i trnjenja u vratnom dijelu, ramenima i rukama. Svakog dana bi trebalo šetati najmanje sat vremena.

To je najbolja prevencija osteoporoze i artroze kuka, jer se poboljšava ishrana koštanog tkiva. Svi su saglasni da je plivanje najdjelotvornije jer angažuje sve grupe mišića i usklađuje disanje sa pokretom, voda pruža dodatno opterećenje, a povrede su onemogućene", savjetuje dr Popović.

Nerijetko se zbog želje za ljepšim izgledom novopečeni bilderi ili sprinteri preforsiraju, pa im se preporučuje da budu obazrivi. Starijim osobama koje godinama nisu vježbale ne savjetuje se da odmah krenu na aerobik, već da najprije brzim hodanjem uđu u kondiciju.

"Konkretne savjete bi trebalo da daju stručnjaci sporta i fizičke kulture u saradnji sa ljekarima i to je praksa koja mora da se usvoji naročito poslije duge pauze u fizičkim aktivnostima. Polako i s puno ljubavi i pažnje odlaske u teretanu treba uključiti u nedeljni raspored.

Kada govorimo o rekreaciji, više sam za aktivnosti na otvorenom jer su efekti mnogo veći. I teretana ima ogromnih prednosti, ali uz konsultacije sa stručnjacima i obaveznim ljekarskim pregledom", ističe Ana-Marija Simonović.

Ljekari upozoravaju i da već posle 25. godine počinju degenerativne promjene usljed sve manjeg bavljenja fizičkom aktivnošću. Dileme nema - rješenje nije jedino u dijeti, već i u sportu.
Trčanje za agresivne, bicikl za narcisoidne

"Čini se da je lakše kontrolisati količinu hrane u tanjiru nego da redovno vježbanje postane zdrava navika. Međutim, jedini način da se masti uklone jeste da se sagore.

Fizička aktivnost povećava kalorijsku potrošnju, a u kojoj mjeri zavisi od intenziteta vježbi i trajanja. Zbog toga bi svako, prema sklonostima, trebalo da izabere kojom će se fizičkom aktivnošću baviti", zaključuje dr Popović.

Ljekari kažu da su istraživanja pokazala da karakteri ljudi utiču na to koji tip fizičke aktivnosti im najviše prija.

"Agresivnim i dominantnim ljudima, kojima je karijera na prvom mjestu i koji su željni takmičenja i dokazivanja, najviše prija trčanje i planinarenje. Povučene osobe se najbolje osjećaju u društvu ljudi koje poznaju, pa bi za njih pravo rješenje bilo vježbanje u nekom fitnes centru.

Oni koji počnu da vježbaju, ali brzo odustaju trebalo bi da biraju timske sportove, kako bi ih drugi ljudi motivisali da istraju", kaže dr Popović, dodajući da se u istom istraživanju narcisoidnim osobama koje previše vode računa o tijelu i izgledu savjetuje da biraju sport koji ne služi jedino oblikovanju mišića i takmičenju nego i dobroj zabavi, poput šetnje i vožnje bicikla u većem društvu.

(MONDO)