Nova godina, najstariji praznik

Prema antičkim autorima, proslavljanje Nove godine je nastalo od svetkovine rađanja Sunca, i tokom istorije, kako su se mijenjali religijski sistemi mijenjali su se i kalendari i načini računanja vremena, pa i dan kada se dočekuje Nova godina.

U antičkom Rimu ona je počinjala na martovske kalende 1. marta, u Vizantiji početak godine je bio 1. septembar. Prvi januar (januarske kalende) bio je u antička vremena dan kada su u Rimu konzuli stupali na dužnost. Tada je priređivano opšte slavlje uz međusobna čestitanja i dijeljenje poklona.

Hrišćani su vijekovima zazirali od obilježavanja Nove godine zbog protivljenja paganskim tradicijama, tek od 12 vijeka postepeno se prihvata 1. januar kao početak kalendarske godine.

Razne kulture i religijski sistemi imaju različite običaje vezane za doček Nove godine, ipak Gregorijanski kalendar danas se iz praktičnih razloga koristi u gotovo cijelom svijetu.

Japanci doček Nove godine obilježavaju cijeli dan. Oni počinju u jutarnjim satima kada čišćenjem kuća, procesom poznatim kao "ousouji", simbolično "tjeraju prašinu" iz prošlosti i pripremaju dom za uspješnu novu godinu.

Kasnije, Japanci gledaju televizijski program, emisiju "Red and White Song Battle" koja je po popularnosti slična emisiji Dika Klarka "Novogodišnja noć" u Americi.

Završni čin proslave u Japanu je slušanje zvonjave sata koji se oglašava 108 puta čime se smatra da je otjerana nesreća, nezadovoljstvo i sebičnost.

U Brazilu pored nevjerovatnih žurki za doček, kada je poznata plaža Kopakabana puna posjetilaca, postoje i tradicije koje obavljaju žitelji te zemlje čime pozdravljaju sljedeću godinu.

U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi. Nakon slavlja u ponoć uz muziku, vatromet i večeru, Brazilci odlaze na plažu gdje preskaču "sedam talasa", bacaju cvijeće u okean, dok neki pale svijeće u pijesku što predstavlja drevne rituale koji treba da donesu sreću i bogatstvo u narednoj godini.

Na Novu godinu u Kini sva su vrata ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Iako sve porodice prpremaju slavlje na novogodišnju noć, iz domova se sklanjaju svi noževi na 24 sata, da se niko ne bi povrijedio jer bi ta nezgoda značila da je ta osoba "prerezala" odnosno spriječila porodičnu sreću u novoj godini.

Obzirom da se dolazak Nove godine koristi i za obilazak dalekih rođaka veliki broj ljudi kreće na putovanje, što dovodi do gužvi u saobraćaju zemlje koja ima 1,3 milijarde ljudi.

Nekoliko dana prije dolaska Nove godine svaka porodica ubrzano i detaljno čisti svoju kuću, kako bi iz nje izbacila nesreću. Vrata i prozori se dekorišu ukrasima od hartije koje tretiraju teme sreće, bogatstva, dugovječnosti i srećan brak sa mnogo djece.

Nekada su Kinezi na taj dan prinosili darove bogovima, a noć u kojoj se proslavlja dolazak Nove godine provodi se u krugu porodice.

Španci u ponoć jedu grožđe i to po 12 zrnaca da bi bili srećni svih 12 mjeseci u godini, Grci jedu kolač u kojem se nalazi novčić, a Austrijanci pečenje kao simbol blagostanja.

U Grčkoj se tradicionalno siječe novogodišnji kolač u kojem se nalazi sakriveni novčić koji, prema vjerovanju, donosi sreću onome ko ga pronađe. Prvo parče hljeba je za malog Isusa, drugo za oca kuće, a treće za kuću, ako se novčić nađe u trećoj kriški, te godine će rano doći proljeće, a porodica se može nadati sreći cijele godine.

Grci često pozivaju posebnog prijatelja ili člana porodice da uđe prvi u kuću za kojeg se vjeruje da će unijeti sreću i spriječiti loše stvari da uđu.

Nijemcima je nezamisliva novogodišnja noć bez vatrometa. Oni svake godine za vatromet potroše 100 miliona evra. Tradicija da se u novogodišnjoj noći napravi buka potiče još iz srednjeg vijeka kada su ljudi zveckajući išli ulicama kako bi rastjerali zle duhove.

Novogodišnja trpeza je, takođe, simbolična. Supa od sočiva ili svinjetina su simbol blagostanja. Riba znači dobru budućnost jer uvijek pliva naprijed. Onaj ko za Novu godinu prostire veš, sam je kriv ukoliko u novoj godini bude morao mnogo da radi.

Austrijanci na Novu godinu pripremaju svečani ručak koji uključuje pečenje, kao simbol sreće i blagostanja. A za desert sladoled od mentola u obliku detjeline s četiri lista. To su glavni uslovi za osiguravanje sreće u novoj godini za taj narod.

Na Novu godinu, Britanci strijepe ko će im prvi doći u goste, jer, prema starim vjerovanjima, to znači koliko ćete imati sreće u novoj godini. Ako vam u goste bane muška osoba s poklonima, pravi ste srećković. Nemojte se previše nadati ako vas prvo posjeti neka ženska osoba.

Stari sicilijanski običaj kaže da će sreća u novoj godini doći onima koji na Novu godinu jedu lazanje, no nesreća slijedi svima koji na taj dan jedu makarone ili bilo koju drugu tjesteninu osim lazanja.

Za Novu godinu, Norvežani se časte pudingom od pirinča, a unutra sakriju jedan badem. Puding se servira u velikoj posudi, u kojoj se nalazi samo jedan badem. Poslužuje se u činijice, a vjeruje se da će osobu koja u svom pudingu pronađe badem, pratiti sreća i bogatstvo.

U mnogim kulturama se vjeruje da sve u obliku prstena donosi sreću, jer to simboliše "puni krug", odnosno kraj jednog ciklusa. Iz tog razloga, Holanđani za Novu godinu jedu krofne, jer vjeruju da one donose sreću u novoj godini.

Običaj poklanjanja poljupca u ponoć u Americi potiče od maskenbala koji su bili uobičajeni tokom istorije. Prema tradiciji, maske su simbolizovale zle duhove iz stare godine, a poljubac je predstavljao pročišćavanje u novoj godini.

(Tanjug)