Kako ishrana utiče na visinu čovjeka?
Istraživači kažu da nedostatak kvalitetne hrane može dovesti i do zastoja u rastu i dječije gojaznosti, a koja je direktno povezana sa pretjeranim unosom ugljenih hidrata, masti i brze hrane.
Poznato je da rast najviše zavisi od genetike, međutim, stručnjaci ističu i da važnu ulogu igra i ishrana. To potvrđuju i istraživanje koja su sprovođena tokom 35 godina.
U zemljama gdje su se djeca zdravije hranila, bila su viša. To se najjasnije vidi na primjeru Kine, Južne Koreje i ostalih zemalja jugoistočne Azije, gdje se dogodio najveći ekonomski skok. 19-godišnji Kinezi 2019. bili su u prosjeku 8 cm viši od svojih vršnjaka 1985. Na rang listi "globalnog rasta" popeli su se sa 150. mjesta koje su zauzimali 1985. godine na 65. u 2019. Dok su u podsaharskim afričkim zemljama, adolescenti tokom godina, naprotiv, postajali sve niži.
Postoje slučajevi kada se uticaj prehrambenih navika ne ogleda kroz generacije, već praktično odmah. To se može vidjeti na primjeru vegetarijanaca koji imaju ozbiljna ograničenja u ishrani. Koliko ovakav jelovnik može da utiče na zdravlje pojednica, vidjelo se na primjeru koji je opisan devedesetih godina prošlog vijeka, kada su djevojčicu od jedne godine i tri mjeseca roditelji hranili klicama žitarica i mljevenom heljdom. Rezultat je bila distrofija, djevojčica je imala 8 kg umjesto uobičajenih 12-13 kg u njenim godinama. Razvili su se i problemi sa horom, kao i depresija. Ispostavilo se da su rahitis i anemija neizbježni pratioci tako oskudnog režima ishrane, a zabilježena je multipla hipovitaminoza. Dok kod roditelja nisu primjećene neke ozbiljnije posljedice, zaključeno je da kod djece nedostatak proteina negativno utiče na razvoj i rast.
A može li odrasla osoba da utiče na sopstvenu visinu?
Nedavno je časopis "EMBO Molekularna medicina" objavio istraživanje djece starosti 1-7 godina iz Finske, čiji su roditelji vegani i koja se hrane na isti način. Kako su pretpostavili, djeca su dobijala uz vegansku hranu i suplemetaciju vitamina i minerala. Ipak, utvrđeno je da su svi imali nedostatak vitamina A i vitamin D na granici deficita. Primjetno niže su bile i omega-3 masne kiseline (izuzetno važne za razvoj i dugovječnost), kao i holesterol i lipoproteini visoke i male gustine (štetni su za odrasle, a za djecu su vitalni za rast i razvoj).
Zaključak je prilično jednostavan: za optimalan rast i razvoj čovjeka potrebno je ne samo mnogo hrane (višak ugljenih hidrata i masti "odlaze" u težinu, a ne visinu), već visokokvalitetna hrana sa dovoljnom količinom proteina (meso, živina, riba, jaja, mliječni proizvodi, preporučuje se da se izuzmu kobasice, salame i druge prerađevine). Vitamini, minerali, omega-3 i druge nezamjenljive supstance (nalaze se u raznom povrću, voću, ribi, žitaricama od cijelog zrna) su veoma važni.