Pročitajte šta, prema srpskim vjerovanjima i običajima, treba raditi na Badnji dan da biste imali sreće i bili zdravi!
Dan pred Božić, najradosniji hrišćanski praznik, poznat je kao Badnji dan. To je ujedno posljednji i najstroži dan Božićnog posta, kada u rano jutro domaćini odlaze da isjeku badnjak. Za badnjak se najčešće bira hrastovo drvo, koje se kasnije te večeri unosi u kuću i time označava početak božićne svetkovine.
Kada je riječ o Badnjem danu, običaj je da se uveče, nakon unošenja badnjaka, porodica okupi za trpezom, pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima Badnje veče i sjednu za trpezu. Večera je obavezno posna, a najčešće se priprema prebranac, a uz to se postavlja kiseli kupus, salata, turšija, suve šljive, smokve, jabuke, bademi, lješnici, orasi...
U Srbiji postoji mnoštvo vjerovanja i običaja koji se tiču Badnjeg dana, ali izdvojićemo tri najrasprostranjenija.
Na primjer, vjeruje se da na Badnji dan ništa ne treba da se pozajmljuje iz kuće, a ukoliko ste ranije nekome nešto pozajmili, trebalo bi da to vratite nazad jer se smatra da ne valja da ono što pripada kući bude van nje na ovaj dan.
Na Badnje veče se krcaju orasi, kako bi se vidjelo kakve će ko biti sreće tokom godine. Svaki ukućanin razbije orah, a ako je jezgro oraha zdravo i jedro, biće dobra godina onome ko ga je krcao. Ako ne, vjeruje se da neće imati sreće te godine, kao i da neće biti baš dobrog zdravlja.
Rasprostranjeno je vjerovanje da se na Badnji dan, kao i na Božić, ni sa kim ne valja svađati jer se smatra da će onaj ko to radi cijele godine neće imati sreće.
(MONDO)