Britanski i kanadski naučnici su pronašli vezu između vitamina D i nekoliko gena nosilaca bolesti.
To dodatno potvrđuje da nedostatak vitamina D može biti faktor rizika za dijabetes, rak i druge bolesti.
Naučnici kažu da postoje sve brojniji dokazi da nizak nivo vitamina D, kao rezultat neadekvatne prehrane ili slabe izloženosti suncu, znatno povećava rizik od raznih vrsta bolesti.
No, nije jasno kakvog uticaja vitamin D ima na autoimune bolesti, kao što su multipleks skleroza, juvenilni dijabetes, reumatoidni artritis, te kolorektalni karcinom i leukemiju.
Stručnjaci kažu da vitamin D djeluje tako da se veže za segmente ljudskih DNA molekula uključenih u stvaranje proteina, koji pak regulišu funkcionisanje ćelija.
Kako bi identifikovali lokacije receptora vitamina D, britanski i kanadski naučnici napravili su genetsku kartu mjesta hemijskih veza te identifikovali više od dve hiljade i 700 tačaka oko kojih se okupljaju receptori.
Najveći broj receptora za vitamin D pronađen je u dijelu ljudskog genoma koji se povezuje s autoimunim bolestima i direktno utiče na 229 gena povezanih s multipleks sklerozom, juvenilnim dijabetesom i Kronovom bolesti (bolest crijeva).
Iz Centra Velkam trast (Welcome Trust) za ljudsku genetiku pri Univerzitetu Oksford, kažu da je moguće da je nedostatak vitamina D jedan od uzroka nekih od navedenih bolesti. "Ovi dokazi čvrsto podržavaju tu ideju, no da bi se to moglo sa sigurnošću tvrditi, morali bismo napraviti testiranja kako bismo dokazali da vitamin D uistinu spriječava razvoj ovih bolesti".
Stručnjaci predviđaju da milijardu ljudi širom svijeta pati od nedostatka vitamina D, što ih svrstava u grupu s povećanim rizikom od hroničnih bolesti.
Nedostatak vitamina D utiče na zdravlje i razvoj kostiju. Kod trudnica, stručnjaci kažu da vrlo niski nivoi vitamina D mogu biti smrtonosni za majku i dijete pri porođaju.
Jedan od vodećih uzroka nedostatka vitamina D je nedovoljna izloženost suncu. Naučnici primjećuju da je učestalost multipleks skleroze veća u zemljama daleko na sjeveru od ekvatora, gdje su dani kraći, a sunčeva svjetlost manje intenzivna.
Masnije ribe, kao što su losos, haringa i pastrmka, sadrže velike količine vitamina D, te konzumiranje ovih riba može pomoći u sprječavanju nedostatka vitamina D.
Međutim, istraživači sa Oksforda kažu da je i dalje vrlo teško održati adekvatne nivoe ovog mikrohranećeg sastojka, te dodaju da je vjerovatno neophodno - naročito za osobe svjetlije boje kože - uzimati vitamin D svakodnevno u količini od dvije do četiri hiljade jedinica. Neki stručnjaci preporučaju doze i do 10 hiljada jedinica dnevno.
(Tanjug)