Provjerite da li patite od kompulsivne kupovine (ANKETA)

Crni petak, najveći praznik za kupoholičare..

Iako u Americi postoji još od 60-ih godina prošlog vijeka, ova tradicija odnedavno se praktikuje i kod nas. I to uspješno, očigledno.

Kao da se nešto desi u našem mozgu kada vidimo natpis sa sniženjem i ne možemo da se sudržimo od kupovine. Uzimamo i šta nam treba i šta ne treba, bitno samo da je na popustu.

Kako su psiholozi utvrdili, jedan od bitnih uzroka ove opsesivne potrebe za kupovanjem leži najčeće u emotivnim problemima. Žene su te koje najčešće liječe slomljeno srce kupovinom, slično kao i sa hranom. Znate ono kada raskinete sa partnerom, pa navalite na frižider? Slična priča.

U slučaju prejedanja, poslije određenog vremena završite sa 10 kg viška. A kad je riječ o šopingu, negativne posljedice se vide mnogo ranije - dok trepnete "spržili" ste karticu.

U psihologiji ovaj fenomen ima i naziv, zapravo radi se o dijagnozi kompulzivnog kupovanja, a koja se manifestuje čestim i pretjeranom kupovinom koja za posljedicu ima niz komplikacija, kako materijalnih, tako i psiholoških i socijalnih. Postoji i latinski naziv za ovaj poremećaj, "oniomania," od grčkih riječi "onios" što znači "za prodaju" i "mania", tačnije "neumjerenost".

U suštini, nije teško prepoznati kompulsivnog kupoholičara. To je ona osoba koja bira robu na osnovu cijene a ne upotrebne vrijednosti. Radije će kupiti deset jeftinih stvari koje joj aposlutno nisu potrebne niti može da ih iskoristi, nego jednu skuplju koja ima svrhu.

Kompulsivni kupoholičar svoju vrijednost takođe mjeri kroz napor koji uloži da dođe do nekog željenog predmeta. Spremno stajati u redu po nekoliko sati kako bi se domogao željene robe. Ovim činom u svojim očima postaje jači, bolji, moćniji, a sama roba daleko vrijednija.

Nije iznenađenje da je najveći procenat "oboljelih" od ovog poremećaja čine žene, čak 80%. Takođe, nauka je otkrila i da ove osobe često dodatno imaju i neki od poremećaja raspoloženja ili anksioznih poremećaja, kao i poremećaja u ishrani.

Kompulsivno kupovanje posljednjih godina sve se više ističe kao medicinski poremećaj koji se može liječiti, a često se o njemu govori i kao o poremećaju morala, odnosnu stanju u kojem materijalnom daje prednost u odnosu na sve ostalo.

Da li ste se prepoznali?