Zbog nepostojanja apoena novčanica manjih od pet feninga, trgovci u BiH na zaokruživanju cijena od kupaca godišnje uzimaju milione maraka.
Da bi se spriječile zloupotrebe, Centralna banka BiH je prije deset godina donijela smjernice o zaokruživanju, po kojima se iznosi od jedan i dva feninga zakružuju na nula, od tri, četiri, šest i sedam - na pet feninga, dok se iznosi od osam i devet feninga zaokružuju na deset.
Međutim, trgovci, posebno u velikim tržnim centrima, to konstatntno zloupotrebljavaju na štetu kupaca tako što cijenu od, na primjer, 2,92 KM, zaokružuju na 2,95, umjesto na 2,90. Fening po fening, snevno se od kupaca uzmu hiljade maraka, dok građani često ne obraćaju pažnju na manje iznose, piše Euro Blic.
"Kao prvo, uopšte ne znam ta pravila zaokruživanja. Kada je račun na nekoliko feninga, najčešće kažem da zaokruže na deset. Ono što me nervira je kada sam trgovac zaokruži cijenu u svoju korist ili mi uopšte ne vrati pet feninga", kaže Banjalučanin Zdravko K.
Jedna cijena na rafu, druga na kasi
U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da su zloupotrebe prilikom zaokruživanja cijena sve prisutnije, zbog čega su tražili od CB uvođenje apoena od jedan fening, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru.
"Osim toga, cijene su namjerno formirane tako da se ne može vratiti tačan kusur. Zaokruživanje u većini slučajeva ide na štetu građana, a novac završi u privatnim džepovima", ističe izvršna direktorka Udruženja građana "Don" Prijedor Murisa Marić.
Prema njenim riječima, zloupotrebe su uglavnom prisutne u trgovinama hrane i roba široke potrošnje koje se svakodnevno i masovno kupuju.
"Na cijenama odjeće i obuće, bijele tehnike i kuhinjskih aparata nema ovakih zloupotreba, zato što su cijene zaokružene", ističe Marićeva.
Dodaje da u većini zapadnih zemalja postoje najmanji apoeni i potrošačima se uvijek kusur uredno nudi, a na njima je da li će prihvatiti male iznose ili ne.
Oštećeni i na gramaži
Drugi vid zakidanja građana iličen je u smanjanju pakovanja raznih proizvoda, čije cijene ostaju nepromijenjene ili čak rastu. Tako je, umjesto kilograma, na rafovima sve više pakovanja riže od 800, a šećera od 900 grama. Najveće smanjenje gramaže pretrpjeli su slatkiši i grickalice, pa su čokolade od 100 grama prava rijetkost, a zamijenile su ih one koje su lakše za 20 odsto. Umjesto 50 grama, čip se prodaje u pakovanjima od 35, pa čak i 27 grama.
