Upoznajte se sa istorijom, geografijom i načinom konzumiranja njenog veličanstva čokolade.
Istorija čokolade je duga i opširna, poput svih velikih priča koje su stvorile svijet kakav danas poznajemo. Postoje arheološki dokazi da je pre 2600 godina u Olmeci kuvana čokoladna smjesa, što čokoladu uvrštava među najstarije napitke poznate čovjeku.
Mnogi dokazi govore da su pre 14 vijekova Maje i Inke pili piće zvano Xocoatl, pravljeno od zrna kakaoa. Maje su čak i obožavale Ek Chuaha, boga kakao napitka, tj. čokolade.
Vijekovima kasnije, od božanskog ratničkog pića Evropljani će napraviti slatkiš, koji će promijeniti tekovine moderne civilizacije.
Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofer Kolumbo je na španski dvor donio i sjeme kakaoa, koje tada nije pobudilo nikakvo zanimanje.
Prva plantažu kakaa zasadio je Kortez na dvoru kralja Karlosa V, donijevši čokoladni napitak i opremu za njegovo pripremanje.
Čokolada kakvu danas poznajemo je nastala zahvaljujući Holanđaninu Konradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu presu za drobljenje zrna kakaoa, iz kojih je nastao kakao prah. Englez Džozef Fraj je 1847. otkrio kako da takav kakao prah pomiješa sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem.
Poznato je da je kroz istoriju čokolada posmatrana i kao afrodizijak, i da ju je koristio i legendarni Kazanova.
Neki su kakao zrno upotrebljavali kao novac. U 17. vijeku za 200 zrna mogao se kupiti ćuran, 100 zrna je bila dnevnica stražara.
Još u Drugom svjetskom ratu američka vlada primetila je važnu ulogu čokolade u vojnim snagama, jer ona vojnicima daje snagu i hrabrost. Čokolada ne samo da je dio vojnog lanč paketa, već je bila i u svemiru kao dio hrane astronauta.
Kakao je oduvijek bio izuzetno cijenjen i predstavljao je pravu dragocenost. Zato i treba sa uživanjem jesti čokoladu.
(MONDO)