Krioterapija se u posljednje vreme sve češće primjenjuje u borbi protiv celulita, umora, depresije, stresa, nesanice, astme.
Da li ste skoro bili napolju, dok je bilo hladno? Ukoliko jeste, verovatno ste primjetili da ste se kući vratili rumeni, ali sa dosta energije. Zbog takvog uticaja na organizam, ne iznenađuje što jedan od najmodernijih tretmana u Velikoj Britaniji uključuje baš upotrebu hladnoće.
Krioterapija je posupak korišćenja izuzetno velike hladnoće (do minus 135 stepeni Celzijusa), kako bi se tijelo šokiralo i podstaklo na reakciju tokom koje se podstiče cirkulacija i pospešuje rad centralnog nervnog i imunog sistema.
Temperatura oko minus 135 stepeni znatno je niža i od one koja je uobičajena za zamrzivače (18 stepeni Celzijusove skale ispod nule) ili temperature na Južnom polu, koja se spušta i do 89. podeoka ispod nule.
Ali, ni tako ekstremna hladnoća nije pokolebala žene koje hrle na ovaj tretman, a jedan od primera je i prestižno britansko banjsko lječilište Čempnis u Hertfordširu, čiji kapaciteti nisu dovoljni za sve zainteresovane, iako je za trominutnu terapiju potrebno izdvojiti 35 funti.
Mnogi bi se zapitali zašto ima toliko zainteresovanih da uđu u komoru koja se hladi do minus 135 stepeni Celzijusa?
Sportistkinje, poput atletičarke Džesike Enis i skijašice Čemi Olkot, koriste ovaj metod da bi se brže oporavile od povrede, dok drugim korisnicima pomaže da se izbore sa problemima kao što su umor, suva koža, akne, celulit, depresija, stres, nesanica, astma i osteoporoza.
"Već nekoliko godina obavljamo krioterapiju, ali do sada je najviše korisnika bilo među sportistima koji se oporavljaju posle povrede", objašnjava Renata Zedžej, fizioterapeut i Čempnijev ekspert za krioterapiju.
"Ipak, u posljednje vrijeme nam dolazi sve više žena koje žele da iskoriste mogućnosti terapije da bi se uljepšale", naglasila je Zedžejeva.
Prilikom ulaska u komoru, osobe koje se podvrgavaju tetmanu dobijaju oskudni šorci i majcu od pamuka, čarape, rukavice i kožne klompe, jer bi se svi drugi materijali jednostavno zaledili na ovoj temperaturi.
Sama kriokomora podijeljena je u dva dijela. Prvih 30 sekundi provodi se u prostoriji, rashlađenoj do temperature od minus 60 stepeni, a strašan dio tretmana dolazi nešto kasnije.
Poslije kratkotrajnog adaptiranja na umjerenu hladnoću prelazi se u dio gdje je minus 135 stepeni, što korisnici tretmana opisuju kao trenutak kada im hladan vazduh oduzima dah, koža se ježi i kada počinju da nekontrolisano drhte.
Takođe, preporučuje se da korisnici, tokom boravka u komori, podižu i spuštaju ruke, kako bi poboljšali cirkulaciju, piše na sajtu RTS-a.
"Kada uđete u kriokomoru, nagli pad toplote stimuliše receptore za temperaturu i navodi mozak da o tome pošalje poruku u sve dijelove tijela", objasnio je direktor u "Čempniju" doktor Majkl Kurtin. Prema njegovim riječima, poslije toga, krv se povlači u pokušaju da se reguliše temperatura.
"Po izlasku iz komore, krv se ubrzano pumpa u sve dijelove tijela, što opet poboljšava snabdevanje kiseonikom i ubrzava otklanjanje toksina. Hladnoća takođe izaziva lučenje endorfina, pokreće se i prirodna zaštita od upala, a jedan od rezultata reakcije tela na ekstremnu hladnoću je i smanjenje bola", precizirao je Kurtin.
Treba napomenuti da se tretman ipak ne preporučuje osobama sa nestabilnim krvnim pritiskom.
Da nešto ne bi pošlo po zlu, tokom cijelog postupka terapeut kroz mali prozor prati stanje, a korisnik može unaprijed dogovorenim signalom, u svakom trenutku, prekinuti postupak.
Ipak, prema riječima onih koji su na svojoj koži osjetili hladnoću kriokomore, tri minuta prođu brzo, a osim osjećaja euforije, zbog uspješnog izdržavanja ekstremne hladnoće, primjetno je i ushićenje i osvježenje, a koža je zajapurena i primjetno hladna.
Da bi se dodatno stimulisalo strujanje krvi, zatim se prelazi na trčanje na pokretnoj traci i korišćenje trenažnog bicikla u trajanju od 30 minuta.
Pitanja koja se prirodno nameću su da li su ti efekti kratkotrajni i da li postoje neke opasnosti po zdravlje.
"Izlaganje ekstremnim temperaturama ima svoje mjesto u liječenju sportista, ali sa dermatološke perspektive, koristi su samo kratkotrajne", objašnjava kozmetolog i dermatolog doktor Majk Komins.
"Kada se ugrijete, krvni sudovi se šire i krv jurne ka površini kože, što puti daje privremeni sjaj. Hladnoća, takođe, otvara pore što omogućava dublje prodiranje vlage", istakao je Komins. Iako krioterapija nije opuštajuća, od nje se osjećate bolje i mentalno i fizički.
(MONDO)