U susret predstojećem Teatar Festu “Petar Kočić”, Noći Muzeja i Đurđevdanskom festivalu dječije pjesme razgovarali smo o ulaganju kompanija u kulturu Republike Srpske.
Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta RS, Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS i Dragoljub Sladojević direktor najpoznatijeg festivala dječije pjesme u RS rekli su svoje viđenje o ovom problemu.
„U vremenu tranzicionih mjena u društvima koja su kao naša siromašna, ulaganja kompanija u institucije kulture su nešto što je normalno i poželjno. To bi trebala biti simbioza, iz koje bi i jedna i druga strana mogle izvući neke benefite, institucije kulture da ojačaju, a kompanije da se bave društveno-odgovornim radom, što je najbolja investicija u budućnost jednog društva“, smatra Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta Republike Srpske, govoreći o saradnji kulturnih instutucija sa privrednim sektorom u Srpskoj.
Na pitanje kako ocjenjuje zainteresovanost kompanija da pomažu rad NPRS, odgovara da je istovremeno nezadovoljan i prezadovoljan.
"Kako to? Pa, država i zakonodavstvo nisu ništa učinili da oni koji ulažu budu oslobođeni nekih drugih davanja, kako bi imali bar nekakvog benefita od ulaganja u kulturu. Pošto toga nema, oni iz privrede, osim malog broja njih, zapravo nemaju nikakvog razloga da ulažu. Oni koji ulažu su entuzijasti, koji na vlastitu 'štetu' nešto rade i ja sam im neizmjerno zahvalan što nam pomažu", ističe on.
Novaković kao primjer navodi kompaniju m:tel, kao najozbiljnijeg partnera NPRS, te naglašava da je prezadovoljan odnosom ljudi sa jedne i druge strane.
"Obaveze se izvršavaju sa obje strane, ali racionalno, smišljeno i na jednom kulturnom nivou, tako da se nijednog trenutka ne možemo postidjeti tog odnosa. Mi se trudimo da imamo obzira i poštovanja prema jednoj tako velikoj kompaniji koja sa nama sarađuje, nadam se na obostrano zadovoljstvo", smatra Novaković i dodaje da se ta saradnja treba još više učvršćivati kroz sistem pružanja usluga jedni drugima, naravno, svako iz svoje ciljne oblasti.
Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS, takođe smatra da je podrška komercijalnog sektora institucijama kulture od presudnog značaja u ovom periodu, jer pruža nove mogućnosti za dodatno finansiranje i drugačije načine prezentacije.
"Posljednjih nekoliko godina promijenili su se stavovi i shvatanja o muzejima kao 'zatvorenim' ili nepristupačnim institucijama, a današnji muzeji, pa tako i MSU RS, ne baziraju svoje programe samo na izložbenim aktivnostima, već postaju mjesta interakcije, edukacije i dio svakodnevnog života", podsjeća ona.
Vujkovićeva dodaje da rezultati i uspješnost realizovanih projekata MSU RS nisu ostali neprimjećeni, pa tako u proteklom periodu ovaj muzej sarađuje sa različitim kompanijama iz oblasti tehnologije i telekomunikacija, marketinga, a određeni projekti su imali podršku i bankarskog sektora.
"Kvalitetni izložbeni projekti, kreativni prateći programi izložbi, respektabilna infrastruktura muzeja i atraktivna zgrada i sama lokacija, sve su to prednosti ove institucije i preduslov za raznovrsne projekte koji se mogu realizovati u saradnji sa komercijalnim sektorom", ističe ona.
Upravo zahvaljujući komercijalnom sektoru, prošle godine je realizovana deseta, jubilarna evropska Noć muzeja, a i ove godine nas očekuje nova Noć muzeja, 21. maja.
"To je bio početak naše uspješne saradnje sa kompanijom m:tel. Uz njihovu podršku, uspjeli smo realizovati jedan pionirski poduhvat, kada govorimo o našoj lokalnoj umjetničkoj sceni. Video-mapping na zgradi muzeja, koji je rezultat rada i saradnje 13 mladih umjetnika, zajedno sa režiserom i animatorom Mladenom Đukićem, publici je po prvi put omogućio da uživa u efektima najsavremenijeg i tehnički izuzetno zahtjevnog digitalnog video-mappinga, omogućivši uvid u stvaralaštvo mladih umjetnika i dinamičnost savremene umjetničke scene ovog prostora", podsjeća Vujkovićeva.
Naglašava da je insistiranje kompanije m:tel da ulaže u produkciju jednog umjetničkog rada, a ne samo u promociju nekog događaja, svakako rijetkost kada se govori o odnosu kompanija prema institucijama kulture na našim prostorima i uopšte o ulaganjima u razvoj lokalne umjetničke scene.
"Uspješnost ovog zajedničkog projekta nagovijestila je saradnju i na ovogodišnjoj Noći muzeja i naše je veliko zadovoljstvo kreirati i realizovati različite sadržaje znajući kakvu podršku imamo u ovoj kompaniji", zadovoljno kaže ona i dodaje da će kompanija m:tel i ove godine podržati ovu manifestaciju.
Iako iza Đurđevdanskog festivala stoje 22 godine stvaranja muzike i pjesama za djecu, od kojih su neke našle svoje mjesto u udžbenicima, i ova manifestacija bi veoma teško opstala bez pomoći privrednog sektora.
"Mi smo kroz te 22 godine imali različita iskustva. Evidentno je da su ranije društvene firme više ulagale, pored svega par privatnih kompanija. Ipak, činjenica je sljedeća: da nema m:tel-a, Hypo banke i Grada – festivala ne bi bilo. Ta tri subjekta su ono što drži ovaj festival i pored naših nastojanja da se festival, kao značaj projekat, samostalno finansira", pojašnjava Dragoljub Sladojević, direktor najpoznatijeg i najvećeg festivala dječije pjesme u RS.
Sladojević se slaže da je potrebno dodatno motivisati privatni sektor da više ulaže u kulturu, ali da se postavlja pitanje kako to učiniti.
"Mi, recimo, dajemo adekvatan marketinški prostor za sav novac koji se uloži u festival, ali moglo bi to biti i bolje. U svakom slučaju, postoji mnogo prostora da se takve vrste saradnja dodatno razviju", zaključuje Sladojević.