• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Rubikovu kocku najbrže složi...

Robot! Pogledajte kako čuvenu Rubikovu kocku složi svjetski rekorder iz Holandije, a kako robot, čije “srce“ čini vremešni Galaxy S2 smartfon.

 Rubikovu kocku najbrže složi... Izvor: MONDO

Rubikova kocka izmišljena je 1974. godine u Mađarskoj, a konstruisao ju je profesor arhitekture Erno Rubik. Nazvao je Rubikova magična kocka i patentirao u Mađarskoj 1975. godine, od kada je trebalo čak dvije godine da počne serijska proizvodnja kocke. Erno Rubik je svoju kocku pod licencom 1980. godine prodao Ideal Toy kompaniji, koja ju je preimenovala u Rubikova kocka i distribuirala u cijelom svijetu. Rubikovoj kocki nije trebalo puno da stekne svjetsku popularnost, pa je do 2009. godine prodata u preko 350 miliona komada!

Originalna kocka sastoji se od matrice koju čine kockice plave, žute, zelene, crvene, narandžaste i bijele boje. Boje stoje u određenom odnosu, pa je tako bijela nasuprot žute, plava je nasuprot zelene, narandžasta je nasuprot crvene, a crvena, plava i bijela su poređane u pravcu kretanja kazaljke na satu.

Originalna Rubikova kocka sastoji se od 3 x 3 x 3 kockice, odnosno od ukupno 26 manjih kockica identične veličine, koje se lako mogu odvojiti od baze. Kocka ima osam uglova i 12 ivica i na osnovu njih se računaju mogućnosti rješavanja kocke. Sedam ivica može se pomjerati nezavisno, dok osma zavisi od načina na koji je pomjereno prvih sedam. Prema zvaničnoj stranici Rubikove kocke, postoji 43.252.003.274.489.856.000 kombinacija na koji ona može da se složi, a kada bismo svaku od njih stavili jednu do druge mogli bismo da opašemo prečnik zemlje 275 puta!

Kako je popularnost Rubikove kocke u cijelom svijetu rasla, tako se došlo na ideju da se održi internacionalno takmičenje u slaganju kocke. Prvo je održano 1982. u Budimpešti, a od 2003. godine ono postaje zvanično i održava se u organizaciji World Cube Association, koja brine o pravilima i sprovođenju takmičenja. Oformljena je i zvanična lista rekorda, a interesantno je da se u trku sa vremenom za rješavanje kocke od 2010. godine uključuju i mašine. One su još uvijek za par stotinki bolje od ljudi. Ove godine postavljen je novi svjetski rekord u rešavanju Rubikove kocke. Holanđanin Mats Valk složio je kockicu za svega pet sekundi i 55 stotinki.

Srpski rekord od 9.35 sekundi u sklapanju Rubikove kocke u disciplini 3 x 3 x 3 postavio je Milan Batić na Otvorenom prvenstvu Srbije, održanom u martu ove godine, u Beogradu. Milan je istovremeno i evropski rekorder sa rezultatom od 6.93 sekunde u istoj disciplini.

Od svjetskog rekordera, čovjeka, i dalje je bolji Samsung Galaxy S2, koji je, u saradnji sa Lego robotom, složio Rubikovu kocku za svega pet sekundi i 15 stotinki. CubeStormer II je robot kreiran od Lego Mindstorm NXT kockica, u koji je ubačen smartfon Galaxy S2. Robota su kreirali još 2011. Majk Dobson i Dejvid Gildej za ARM TechCon izložbu, u Kaliforniji.

Danas se Rubikovom kockom, iako nisu licencirane i zvanične, nazivaju i kocke sa šest, sedam, pa sve do 11 kockica u ivicama i proizvode ih najčešće različite kineske kompanije. Takođe, sve češće se mogu sresti i kocke sa različitim motivima, slovima ili piktogramima na kockicama, umjesto sa bojama.

A kakvi ste vi sa Rubikovom kockom?

(Marko Čavić, MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

RECENZIJE

TIPS & TRICKS