MONDO: Kako protiv govora mržnje na internetu

Kako da se nosimo s ovim, kako da ga spriječimo, i možemo li preventivno djelovati, samo su neka od pitanja koja smo postavili našim sagovornicima.

Znamo da bez slobode govora i mišljenja nema ni demokratije, ali se moramo složiti da je internet postao prostor gdje vrijeđanje na različitim osnovama prolazi nekažnjeno i bez posljedica.

Tatjana Duronjić-Tapavički, profesor informacionih nauka na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci kaže za MONDO da je govor mržnje na internetu najprisutniji u sadržajima komentara na portalima medija, ali i u komunikaciji na Fejsbuku i na forumima.

Prema njenim riječima, za neprimjerenu komunikacije najviše su odgovorni oni koji pišu komentare uvredljivog sadržaja. Takođe, kako kaže, dio odgovornosti snose i vlasnici stranica na kojima se nalaze sadržaji koje možemo okarakterisati kao “govor mržnje”.

"Administrator i veb urednici svakako imaju mogućnost da filtriraju takve sadržaje, ali mnogi to još uvijek ne rade u mjeri koja bi onemogućila postavljanje i trajanje govora mržnje. Jedni, jer misle da bi kontrola sadržaja u većoj mjeri nego što je sada, ugrozila prirodu interneta – prije svega slobodu javnog iznošenja mišljenja, a drugi jer kalkulišu sa rejtingom, odnosno posjetama portalima, pozivajući se na sintagmu i “loš publicitet je dobar publicitet.”, kaže Duronjić-Tapavički.

Iako nema precizne i opšteprihvaćene međunarodne definicije govora mržnje, postoji definicija Komiteta ministara Savjeta Evrope koja kaže da se pod terminom „govor mržnje“ podrazumijevaju svi oblici izražavanja koji šire, podstiču, promovišu ili opravdavaju mržnju među rasama, ksenofobiju, anti-semitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji uključujući: netoleranciju izraženu kroz agresivni nacionalizam, etnocentričnost, diskriminaciju ili neprijateljstvo prema manjinama, imigrantima i ljudima imigrantskog porijekla.

Profesorka Duronjić-Tapavički smatra da nema društvene grupe koja nije više-manje bila meta govora mržnje, a ko će biti trenutno na “top listi” zavisi prije svega od aktuelnog političkog događaja, ali i od medijskog načina prenošenja tog događaja.

"Svaki put kada nemate dovoljno aspekta u događaju, iziritira se dio javnosti koja ne prihvata određeni način mišljenja. Iz tih razloga, veoma je važno da medijisko izvještavanje bude kompletno, odnosno da se vodo računa o starim, dobrim i još neprevaziđenim konceptima dobrog novinarstva – a to je ta se medijski događaj prikaže sa što više činjenica, izvora i gledišta", smatra profesorka.

Ona ističe da je govor mržnje dobrim dijelom prisutan u političkoj komunikaciji koja, kako ističe, često predstavlja i inspiraciju za izbor vokabularala govora mržnje u javnom govor i na internetu.

"Primjećuju se upotreba čitavih 'nizova' sintagmi iz javnog govora iz konteksa političke komunikacije. Sigurno je da ovaj vid komunikacije koriste kulturno i civilizacijski nezrele ličnosti. Nema nikave dileme, to je govor onih koji komunikaciju shvataju kao prostor konflikta, a sebe vide kao pojedince (ili grupe) koji imaju pravo da iznesu svoj stav. Generalno, dio javnosti koja koristi govor mržnje ne prihvata da je granica slobode – u slobodi drugoga. U ovom slučaju u slobodi da budete pošteđeni ove vrste komunikacije koja ne može da bude uspješna", ističe Duronjić-Tapavički.

Profesorka informacionih nauka smatra da veliku odgovornost u činjenici da govor mržnje na našim prostorima “prolazi” imaju i političari i mediji, ali i svaki pojedinac koji prihvata da komunicira na takav način. Kako bi se suzbio govor mržnje profesorka ističe da se moraju donijeti zakoni koji će odrediti okvire i pravila za komunikaciju na internetu.

"Nepostojanje zakona ove vrste, ogromna je pukotina u regulisanju pristojnog komuniciranja na internetu. S druge strane, dokle god budemo imali neopravdani i suvišni respekt za političku komunikacijiu koja predstavlja govor mržnje, govor mržnje će živjeti. Onaj ko javno koristi govor mržnje, javno treba da bude i prezren. Ma ko on bio", smatra profesorka Duronjić-Tapavički.

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske nedavno je donijela odluku o osnivanju Komiteta RS za borbu protiv govora mržnje na internetu čime se Srpska pridružila 38 članica Savjeta Evrope i globalnoj kampanji „No Hate Speech Movement“.

Članovi Komiteta su predstavnici institucija vlasti, javnih ustanova, organizacija civilnog društva, medija i pojedinaca, a u skladu sa smjernicama Savjeta Evrope Komitet će vršiti stručne, savjetodavne i druge poslove usmjerene na sprečavanje i suzbijanje govora mržnje na internetu u Republici Srpskoj. Cilj kampanje je informisanje javnosti, posebno djece i mladih o poštovanju ljudskih prava, kao i o negativnim uticajima govora mržnje, a kampanja nije pokrenuta da bi na bilo koji način ograničila slobodu izražavanja.

Kako su nam potvrili u Ministarstvu porodice, omladine i sporta, Komitet će po svom osnivanju pristupiti analiziranju trenutne situacija kada je u pitanju govor mržnje na internetu, a zatim će kreirati akcioni plan za borbu protiv govora mržnje na internetu.

"O prioritetima i aktivnostima će svi članovi Komiteta zajedno odlučiti, pa je još uvijek rano za najavu konkretnih aktivnosti koje mogu uključivati npr. predavanja u školama, promociju kampanje na sportskim terenima, izradu publikacija i video sadržaja koji imaju za cilj informisanje i senzibiliziranje mladih ljudi i omladinskih organizacija o poštovanju ljudskih prava i negativnim uticajima govora mržnje, uključivanje javnih ličnosti u promovisanje kampanje, treninge za predstavnike omladinskih organizacija, preporuke za unapređenje pravne regulative u ovoj oblasti, aktivnosti usmjerene na prepoznavanje i prijavljivanje sadržaja na internetu koji su govor mržnje kroz obuke za mlade onlajn blogere i aktiviste i slično", navode iz ministarstva.

U Komitetu RS za borbu protiv govora mržnje na internetu između ostalih učestvovaće i Helsinški parlamenta građana Banjaluke. Njihov aktivista Aleksandar Žolja podržava kampanju „No Hate Speech Movement“ i smatra da je govor mržnje na našim prostorima postala normalna pojava, posebno u BiH koja je izašla iz rata i u kojoj su još uvijek prisutne nacionalne tenzije.

Žolja dodaje da je govor mržnje na internetu najviše prisutan na društvenim mrežama i komentarima posjetilaca veb portala.