Pročitajte intervju sa jednim od najiskusnijih digitalnih stratega u Velikoj Britaniji i Srbiji
Lazar Džamić bio je novinar i urednik na radiju i u štampi, kolumnista, konsultant za marketing, šef tima za brend strategiju u Guglovom kreativnom 'think-thank'-u ZOO u Londonu, direktor strateškog planiranja u nekoliko londonskih kreativnih agencija, predavač na fakultetu, pisac, pa i bubnjar.
Njegova predavanja na konferencijama i seminarima su inspirativna i motivišuća za sve mlade ljude, a naročito za one koji žele da iskuse život u inostranstvu. Lazar Džamić živio je 16 godina u Londonu, što mu je donelo bogat portfolio i poslovno iskustvo, ali i dovoljno materijala da napiše "Čaj od šljiva" - knjigu koja govori o fantaziji emigracije i o razlikama i sličnostima između Srba i Engleza.
Krajem marta, Lazar Džamić biće jedan od keynote predavača Webiz konferencije, koja će se od 31. marta do 2. aprila održati u Zrenjaninu.
Na Webiz konferenciji održaćete predavanje na temu "Inovacija je emigracija". Da li su i vas inovacije podstakle da emigrirate u London na 16 godina ili ste imali drugi motiv?
"Ne, samo potpun slom civilizacije na Balkanu u to vrijeme. Nije bilo ničega, ali zaista ničega, što me je zadržavalo. Mnogo gore nego danas, šta god mnogi mislili. Međutim, u smislu moje lične inovacije - profesionalne i lične - to je bio masivan dobar korak".
Kad smo već kod inovacija, stiže nam virtuelna realnost. Kako ćemo je dočekati?
"Sami, sa vizirima, bar u početku. Vrlo me to brine. Nijedna droga nije tako jaka kao neka VR iskustva koja sam vidio u Londonu - i posebno način na koje su ljudi, vrlo pametni i racionalni u svakom pogledu, reagovali na to. Kada VR postane masovan, završili smo ga kao zajednica, sem ako ne bude zakonski regulisan..."
Vaša knjiga "Čaj od šljiva" jedna je od onih koje se čitaju pa dugo prepričavaju. Ona, između ostalog, govori i o razlikama i sličnostima između nas i Engleza. Jasno nam je po čemu se sve razlikujemo, ali po čemu smo slični?
"Oba naroda su uvjerena da su izuzetni, da nad njima lebdi ruka proviđenja. Da im je data neka viša istorijska misija. Oba naroda gledaju prije svega u sopstveni odraz u nekom imaginarnom ogledalu koje ih predstavlja u ljepšem i vrijednijem svjetlu. Oba naroda odbijaju da uče od drugih.
Da li smatrate da se "Čaj od šljiva" može definisati i kao dragocjeni priručnik svim mladim ljudima koji imaju plan "diplomiraj pa emigriraj"?
"Ja mislim da da, bar su takvi bili komentari iz naše dijaspore. Mnogi su pominjali da im je to konačno bio nekakav 'nedostajući priručnik' za komunikacijsko i kulturno funkcionisanje u razvijenom svijetu, posebno anglosaksonskom. Knjiga može da ih malo pripremi za čitanje te nove, čudne i zbunjujuće fikcije emigracije".
Šta biste savjetovali mlađem sebi, sebi na početku karijere? Da li biste u inostranstvo otišli ranije?
"Svakako bih svakome mladom preporučio da bar nekoliko godina živi u razvijenom svijetu, da nauči ne samo struku već i druge kulture i metode komunikacije i rada. Da dobiju civilizacijsku širinu i dubinu. Onda, kada shvate da su upali u mašinu, da uspiju da pronađu način da iz nje izađu, prije svega materijalno. Jedan od najboljih savjeta koji mogu da im dam u oba slučaja je da znaju kako da se sami sebi sklone s puta..."
Jednom prilikom rekli ste da nam je potrebno "hakovanje kolektivnog mentaliteta". Šta nas onemogućava da budemo uspješniji i bolji?
"Kultura i sistem. Nećemo postati bolji sami od sebe, niko nije. Samo ako postoji sistem - u porodici, školi, na fakultetu, na poslu, u javnom životu - koji nam daje smjernice kako da se ponašamo i koji nagrađuje i kažnjava nekonstruktivno ponašanje. Jedno od najnekonstruktivnijih kod nas je nemogućnost udruživanja i timskog rada. Mi jednostavno ne znamo kako da iskoristimo intelektualnu i kreativnu snagu ljudi oko nas, i sistemski i privatno. Tu bi negdje država i organizacije građana trebalo da se nađu na pola puta..."
Prije 17 godina napisali ste Advertising (p)Age, a 2016. godine dopunjeno izdanje te knjige. Koliko su se stvari u advertajzingu promijenile za još malo pa dvije decenije?
"Mnogo toga se promijenilo, na primjer više ne moramo da objašnjavamo šta je DVD ili internet... Sada u Srbiji rade odjeljenja poznatih svjetskih agencija, koje rade istim modernim metodima kao i njihove kolege na najrazvijenijim tržištima. Dosta se naučilo. Sa druge strane, mnoge dinamike su i dalje iste, prije svega kako politika kontroliše medije i protok novca kroz njih, i kako su klijenti manje spremni na inovacije nego njihove strane kolege".
Oprobali ste se i radili kao novinar, pisac, konsultant za marketing, kreativni strateg, radili ste u Guglovom kreativnom timu ZOOa, a danas radite kao predavač na fakultetu. Da li imate još izazova u karijeri?
"Dobar roditelj. Najveći izazov, pred kojim sve ostalo blijedi u beznačajnost... Ali to nije karijera. To je život".