Kako je radio Tole Karadžić?

Tomislav Karadžić će od sutra (četvrtak) dobiti novi, četvorogodišnji mandat da nastavi da upravlja srpskim fudbalom.

Došao je na čelo Saveza 15. jula 2008. godine, u trenutku kada je srpski fudbal bio opterećen raznim sumnjama u malverzacije njegovih, do tada, vodećih ljudi (Zvezdana Terzića i Dragana Džajića), neuspjehom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, potom i krahom na Olimpijskim igrama u Pekingu...

"Svi parametri govore da da nam je bilans u ovoj godini pozitivan kako na sportskom tako i ekonomskom planu. Bilo bi i bolje da nam organizacija u prvih šest mjeseci ove godine nije bila obezglavljena, ljudi su tumarali po Savezu, bili smo svi bez volje, reprezentacija je bila bez rezultata i bez kulta, na srpski fudbal svi su gledali kao na nešto loše...Međutim, izrasli smo kao Feniks i vratili smo fudbal na mjesto koje zaslužuje", rekao je Karadžić na isteku 2008. godine, samo šest mjeseci nakon što je došao na čelo Saveza.

Za prethodne četiri godine, Karadžićeva vlada imala je uspona i padova. Kao svoj najveći uspjeh, Karadžić stalno ističe izgradnju modernog sportskog kompleksa u Staroj Pazovi, takozvane "Kuće fudbala", koja je, uz pomoć UEFA i države, napravljena u teškim ekonomskim prilikama. Sa poslovno-finansijske strane, Karadžić je uspio. Vratio je stabilnost u Fudbalskom savezu u tom segmentu poslovanja, obezbijedio je prihode, sponzore...

"Da li bih za naredne četiri godine mandata potpisao ovakve rezultate kao u prethodne četiri godine? Uvjeren sam da bi dobar dio vas, koji ovde sjede ili svi, ja svakako, potpisao", rekao je prvi čovjek srpskog fudbala Tomislav Karadžić na sednici Skupštine FSS u Staroj Pazovi, sredinom februara ove godine, sublimirajući četvorogodišnji izveštaj o svom i radu svoje fudbalske vlade.

Sa sportske strane, mišljenja o njegovom radu su podijeljena. Pod njegovim mandatom, Srbija se plasirala na Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi 2010. godine, gdje nije napravila ništa značajnije, ali je isto tako propustila evropsku smotru najboljih selekcija u Poljskoj i Ukrajini ove godine. Ni mlada fudbalska reprezentacija nije se proslavila, a posljednji udarac srpski reprezentativni fudbal dobio je na Evropskom prvenstvu za omladince u Estoniji (sva tri poraza u grupi, uz gol-razliku 1:8).

Za vrijeme njegovog prethodnog mandata, promijenjeno je nekoliko selektora. Najprije je smijenio Miroslava Đukića, da bi doveo Radomira Antića, sa kojim je došlo do razlaza poslije Mundijala u Africi. Epilog je da je Antić tužio FSS pred Arbitražnim sportskim sudom, zahtjevajući obeštećenje, a taj proces je u toku (mada je donesena prvostepena presuda u korist bivšeg selektora). Umjesto Antića, postavljen je Vladimir Petrović-Pižon, koji nije uspio da spasi stvar u atmosferi poremećenih odnosa. Srbija nije otišla na EURO 2012, iako je za to imala priliku. Sada je selektor Siniša Mihajlović, u čiji rad Karadžić ima povjerenje.

Karadžić je uslišio zahtjeve ili volju fudbalske javnosti da angažuje Radomira Antića, koga je, svojevremeno, nazvao "najboljim evropskim selektorom".

"Nevjerovatno, ali istinito, ali Antić je za nedjelju dana odgovorio kritičarima ne da nema četvoricu igrača za A tim, nego da ih ima 24 i za nedelju dana je sa istim igračima napravio rezultat. Dejan Stanković, za koga smo svi govorili da ne daje ništa u dresu reprezentacije, potpuno se preporodio, oko Krasića i Laneta Jovanovića se tuku najbolji evropski klubovi, Nemanja Vidić je sada novi čovjek sa osmijehom...", govorio je Karadžić.
Idilična atmosfera u nacionalnom timu, povratak "kulta reprezentacije", sve je to pokvareno poslije Mundijala. Antić nije uspio da odvede Srbiju u drugu rundu takmičenja. Tikva je pukla još tokom SP. Karadžić je još u Južnoj Africi okarakterisao nastupo "orlova" kao "fijasko", kako u sportskom, tako i u finansijskom smislu.

Uslijedio je remi sa Slovenijom u Beogradu u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Bila je to inicijalna kapisla za definitivni razlaz sa Antićem, selektorom koji je dobio kaznu od četiri utakmice nevođenja tima sa klupe zbog nesportskog ponašanja i vrijeđanja sudije poslije utakmice Srbija - Australija u Južnoj Africi.

Karadžić je tada izgubio široku podršku javnosti. Mnogi su stali na stranu Antića.

"Tole, odlazi", čuje se povremeno na utakmicama reprezentacije, ali i od nezadovoljnih navijača, pojedinih klubova, pogotovo Crvene zvezde, koji su u liku Tomislava Karadžića prepoznali osobu odgovornu za to što je njihov klub bio nesposoban da bilo šta uradi u domaćem fudbalu. I iz usta funkcionera redova jednog od najvećih srpskih klubova čuo se stav sa tribina: "Tole je kriv za sve".

Portparol FK Crvena zvezda Marko Nikolovski rekao je u aprilu prošle godine da je stav uprave kluba koji predstavlja ovakav:

"Tomislav Karadžić po ko zna koji put zamjenjuje teze", rekao je Nikolovski i dodao:

"Za nas je Karadžić i subjektivno i objektivno odgovoran za sve što se događa u srpskom fudbalu. Crvena zvezda ističe da ne želi da vodi Fudbalski savez Srbije, ali da ne želi ni da Partizan, preko svog bivšeg predsjednika Karadžića, rukovodi Fudbalskim savezom Srbije".

Dogodila se potom i Đenova, jedna od najvećih bruka srpskog fudbala, kada je grupa huligana odlučila da okalja obraz Srbiji.

Međutim, prozvani Karadžić i FSS pomagali su istoj toj Crvenoj zvezdi finansijski i kada je trebalo obezbijediti licencu za igranje u Evropi. Poslije mnogobrojnih prozivki iz Crvene zvezde, Karadžić je odgovorio. Navodeći pritom i cifre:

"Od juna 2009. do danas, Crvenoj zvezdi smo pozajmili oko 22 miliona dinara, da bi isplatila plate igračima i zaposlenima. Dakle, dali smo i bespovratnu pomoć, pomogli im da saniraju dio tekućih troškova", rekao je Karadžić juna 2011. godine, odgovarajući na prozivke Vladana Lukića.

Potom je i ove godine, FSS stao uz Zvezdu u namjeri da prebrodi finansijske probleme i dobije licencu za učešće u Ligi Evrope.

Odnosi FSS i Zvezde su značajno poboljšani u posljednje vrijeme, a i dosta toga se uradilo na poboljšanju infrastrukture srpskih stadiona, tačnije na njihovom izgledu. Izgrađeni su neki novi stadioni, drugi su dobili reflektore, ima i onih koji su na čekanju...

O regularnosti fudbalskih liga u Srbiji, takođe, postoje oprečna mišljenja. Ta tema se poteže u zavisnosti od toga kad kome odgovara.

Kada je podnosio izvještaj o četvorogodišnjem radu, februara ove godine, Karadžić je rekao da su postignuti značajni rezultati u borbi protiv malverzacija i da je ocjena svih ljudi u fudbalu da je "regularnost podignuta na izuzetno visok nivo". Pohvalio je i rad sudija, za koje je rekao da su pod velikim pritiskom klubova, grupa, pojedinaca...

"Zauzeli smo čvrst stav: samo najbolje i hrabre sudije mogu da napreduju", poručio je tada Karadžić.

Prvi čovjek srpskog fudbala, svojevremeno se zauzeo i za smanjenje broja stranaca u klubovima (što je i realizovano), kako bi se otvorio prostor za talentovane klince da igraju u domaćim klubovima.

"Da li naši klubovi treba da uvoze 'polovne automobile', a naše najbolje mlade generacije nemaju priliku da igraju u svojim klubovima", zapitao se Karadžić i nastavio: "Za 300.000-400.000 evra ne možete da dobijete dobrog igrača na svjetskoj fudbalskoj pijaci. Zato mislim da treba da slijedimo primjer Holandije koja se okrenula radu sa mlađim kategorijama i iz omladinskih škola dobija najbolje igrače. Ovo je prijedlog klubovima i trenerima da naprave analizu, ali i ujedno put da stanemo na put bijelosvjetskim menadžerima koji žive od prodaje te naše djece", govorio je Karadžić.
(P.V. - MONDO)