Robert Prosinečki predstavljen je kao novi trener Kajserispora u četvrtak, duboko u Turskoj,u Kajseriju. Da li zna kakav ga stil života očekuje?
Legendarni fudbaler i nedavno smijenjeni trener Crvene zvezde, Robert Prosinečki, nije dugo čekao na novi angažman.
Put ga je od Zagreba, preko Beograda, odveo u "duboku" Tursku, na visoravan pod imenom Anadolija, daleko od dodira sa evropskom kulturom u modernom Istanbulu. Prosinečki je u četvrtak predstavljen kao novi trener Kajserispora iz grada Kajseri.
Gdje je Kajseri?
To nekolicina Srba dobro zna, naročito oni koji su imali tu čast i poteškoću da u tom gradu provedu 11 dana izvještavajući sa košarkaškog Svjetskog prvenstva 2010. godine. Baš u Kajseriju su Dudini "orlovi" igrali prvu fazu takmičenja i bili razočarani smještajem u najelitnijem gradskom hotelu, čuvenog imena "Hilton".
Tokom tog kratkog perioda, a bilo je vremena da se upozna grad i nesvakidašnji stil života lokalnog stanovništva, novinare iz Srbije začudio je podatak da u najužem centru grada ne postoji nijedan klasičan "kafić" ili "bar", već samo čajdžinice i kafedžinice, koje uz jak miris kebaba zatvaraju svoja vrata i prije 22 časa.
Lijepih restorana ima malo, na obodu grada, svojevrsnom kajserijskom Dedinju, gdje stanuju lokalni bogataši i političari. U kvartu na uzvišenju, sa kojeg se prostire divan pogleda na 850.000 stanovnika naseljen grad, postoji "doza" luksuza i nagovještaj života na visokoj nozi, nalik nečemu evropskom ili bar balkanskom, beogradskom, zagrebačkom.
Sve ostalo u Kajseriju okrenuto je tradiciji, vjeri, odricanju, stoičkom načinu života, skromnosti i poštovanju islamskih vrijednosti, pa ćete tako dobiti žestoku kritiku ako u doba Ramazana naručite kebab na ulici prije nego padne mrak (iako ćevabdžinica radi i preko dana!?).
U slobodno vrijeme Prosinečki će moći da razgleda najekskluzivniju grnčariju na svijetu, posjeti obližnje hrišćansko svetilište Kapadokiju, koje će ga ostaviti bez teksta, moći će da kupi jevtino zlato i poneki ćilim i... To je uglavnom to.
Ukoliko nekada bude želio da se opusti uz kriglu ili flašu piva, moraće do probrane grupe samoposluga (i to da porani), kako bi po nimalo prijatnoj cijeni kupio pivo. Efes, naravno.
Ako postoji nešto dobro za Robija uoči nastavka karijere u gradu iz kojeg potiče turski predsjednik Abdulah Gul (pa tako Kajseri i ima protekciju kada je ekonomski razvoj u pitanju), to je činjenica da će moći potpuno da se posveti fudbalu i da neće morati da brine oko toga gdje će moći da zapali pljugu, jer Turci puše uvijek i svuda. Uz, pretpostavlja se, dobru zaradu, s obzirom na pojačanu ekspanziju fudbalske igre (i biznisa) u zemlji sa 75 miliona stanovnika.
Kajseri je poslije 22 časa - "mrtav grad", čak i ljeti kada je toplo i suvo, s obzirom na to da je grad smješten na visoravni. Zimi, kad bude imao vremena, Prosinečki će moći da "zapali" na Ekrijes planinu koja se uzdiže odmah iznad grada i čiji je vrh čak na 3.916 metara (!?). Skijanje i paraglajding su omiljeni hobiji lokalnih stanovnika, koji to sebi mogu da priušte.
Vruća ljeta, hladne zime, turske kafe i ratluk, sjajna atmosfera na Kadir Has modernom stadionu, kapaciteta 32.864 gledalaca, kategorije UEFA **** i pokušaj da se pobjegne iz mediokritetskog društva na sredini tabele turskog prvenstva (iako je Kajseri sada 15. u ligi).
To očekuje Robija, trenera šampiona Turske iz sezone 1972/73.
"Radićemo 24 časa dnevno kako bismo nas podigli na mjesto koje zaslužujemo. Ovdje sam da napravim pobjedničku grupu, izgradim ofanzivan stil igre, tim koji će se boriti do same granice. Uzbuđen sam što sam ovdje", istakao je Prosinečki na promociji.
On je, kao neko ko poznaje četiri jezika, u dobroj poziciji, jer... Nijemci i Španci čine 65 odsto tima, a tek 35 odsto ide na Turke. Nekadašnji kolumnista MONDA priča hrvatski, njemački, španski i engleski.
Srećno!
(N. J. - MONDO, foto: kayserispor.org.tr)