Fotograf mu je prišao i zamolio ga za fotograju, nemajući pojma da je u pitanju bivši poznati sporista i igrač beogradskih "vječitih" rivala.
Profesionalni fotograf Dino Serao šetao je Norveškom i ugledao dvojicu muškaraca, među kojima mu je posebnu pažnju privukao krupni, 209 centimetara visoki, sa bradom. Bez ustezanja mu je prišao i zamolio ga da ga fotografiše.
"Slobodan je jedan od onih ljudi koje nikad ne zaboravite. Gorostasni čovjek iz Srbije, suočio se sa mnogim zdravstvenim problemima, ozbiljnim nezgodama i sa bezbrojnim operacijama. Ipak, nikad nije prestao da putuje i da se povezuje sa ljudima", napisao je Dino Serao na svom Instagram profilu.
Taj čovjek koga je fotograf sreo je bivši košarkaš Partizana i Crvene zvezde Slobodan Šljivančanin (54), rođeni Nikšićanin koji je počeo karijeru među crno-bijelima početkom devesetih, pa igrao za OKK Beograd i Beovuk, u inostranstvu za Kijev, Kapošvar, Šlonsk, Keravnos, UNIKS Kazanj, a potom je nastupao za Crvenu zvezdu.
Karijeru živopisnu kao i svoj život Šljivančanin je početkom 21. vijeka gradio u Francuskoj, gdje je u Ortezu bio saigrač jednom od najvećih Francuza ikad Borisu Dijaou... Ima tu materijala za sportski film i bilo je sve do kraja karijere u Hemofarmu 2002, a nakon toga su se ređale anegdote za avanturistički scenario, jer su putovanja postala njegov život.
"Podijelio je Slobodan sa mnom svoju 'Teoriju o ehu života', prema kojoj su ljudi koje srećemo na putovanjima eho naših sopstvenih života i predstavljaju ono ko smo i šta postajemo. Ljubazan, mudar i iskreno inspirativan, on je baš tip velikodušne osobe sa kojom želite da sjednete, razgovarate i od koje nikad ne želite da brzo odete", napisao je fotograf.
"Zovem se Slobodan, igrao sam za Zvezdu i Partizan"
"Zovem se Slobodan, možeš da me slikaš": Pustolov sa bradom je igrao za Zvezdu i Partizan
U razgovoru sa fotografom, Šljivančanin mu se kratko predstavio, odgovorivši na želju sagovornika da ga slika.
"Zovem se Slobodan i možete i sada da slikate ako želite. Mnogo putujem, bio sam na Aljasci, u Etiopiji, Čukotki, Jakutiji, ne znam ni sam. Bio sam na najopasnijem mjestu, u Drejkovom prolazu (između juga Južne Amerike i Južnih Šetlandskih ostrva Antarktika). Zašto putujem? Dobro je pitanje. Igrao sam košarku na visokom nivou, za Crvenu zvezdu, Partizan, u Rusiji, Portugalu, Francuskoj, za reprezentaciju..."
"Kada sam imao 30 godina imao sam problem sa srcem. Ugrađen mi je defibrilator. Imao sam operacije na ova tri mjesta", govorio je Šljivančanin pokazujući na svoje srce, pluća, stomak... "Mnogo operacija", dodao je on.
"Poslije prolaska kroz Drejkov prolaz imao sam i operaciju stomaka, jer sam imao pet dana morsku bolest i bilo je to ludo".
"Ovim sam plovio do Antarktika"
Pokazivao je Slobodan i svoj brod.
"Upravo ovim brodom sam išao od Ušuaja (u argentinskoj Ognjenoj Zemlji) do Antarktika. Ne putujem kruzerom", nasmijao se bivši košarkaš.
Imao je jednu molbu.
"Volim da pušim i ako želiš da me fotografišeš, neka budu fotografije sa cigarom u ruci. Imam ih kod sebe, naravno", kazao je Šljivančanin, izvadio tompus i pozirao.
Poslije toga je objasnio sagovorniku svoju životnu filozofiju.
"Dok putujem događaju se lude stvari i zovem sve to ehoom života. Srećem ljude i eto, možda si ti eho mog života. Zapamtiću da sam te sreo i svaki put kada putuješ, nešto se dogodi. A, kada imaš mnogo tog eha, ti si bogat čovjek. Svaki dan, sat i minut života su važni", rekao je Šljivančanin.
Priznao mu je bivši košarkaš da ljudi često pomišljaju da je stariji nego što jeste.
"Mnogi govore sa mnom kao da sam star, a imam 54 godine. Izvinjavaju mi se, nude mi da sjednem, moram da se obrijem", nasmejao se Šljivančanin.
Partizanov talenat, Zvezdin centar
Bivši košarkaš Slobodan Šljivančanin rođen je 1. maja 1972. godine u Nikšiću, u kojem je proveo rano djetinjstvo i iz kojeg se 1979. godine preselio u Podgoricu, tadašnji Titograd.
Košarkaški je stasavao u KK Ljubović, paralelno trenirajući i u juniorskom timu KK Budućnost. U formativnim godinama birao je između škole i sporta i odabrao košarku, čemu je doprinijelo i interesovanje KK Partizan da 1990. pređe u Beograd, među crno-bijele.
Debitovao je među seniorima u sezoni 1990/91, poslije toga nastupao tri godine za OKK Beograd zajedno sa Zoranom Radovićem, Slobodanom Nikolićem, Predragom Bogosavljevom, a trener je bio Rajko Žižić. Uslijedila je jedna njegova godina u Beovuku, pa odlazak u inostranstvo, gdje je postao prvi stranac u ukrajinskoj košarci u Kijevu, selio se potom u mađarski Kapošvar, poljski Šlonsk iz Vroclava, kiparski Keravnos, a 1998. postao je centar UNIKS-a.
U Srbiju se vratio 2000. godine i zaigrao za Crvenu zvezdu, a u Francuskoj je postao šampion u dresu Po Orteza 2001.
U tom periodu dobio je pasoš Sjeverne Makedonije i igrao za njenu reprezentaciju, noseći u klupskoj konkurenciji i dres Šalona u Francuskoj, Hemofarma iz Vršca i Ovarensea iz Portugala.
Poslije kraja karijere bio je FIBA agent, a njegov mlađi sin Đorđe (29) je igrao u Americi na koledžu "UNLV Las Vegas"
Navijači Zvezde pamte Slobodana po tuči
Kratku epizodu Slobodana Šljivančanina na Malom Kalemegdanu obilježilo je učešće u brutalnoj tuči čitavog tima Crvene zvezde u Antverpenu, u sezoni 2000/01, u Kupu Rajmonda Saporte.
Kolumnista MONDA Miloš Jovanović evocirao je sjećanje na tu tuču i na "dvanaesticu" Zvezde, "uragana Šljivančanina", pred kojim su se Belgijanci razbježali po terenu i po dvorani.
Pogledajte kako je to izgledalo:
Ima plan za srpsku polarnu stanicu na Antarktiku
Na čelu Srpskog polarnog naučno-istraživačkog centra, koji je i osnovao, Slobodan Šljivančanin je prije mjesec i po u Sankt Peterburgu predstavio plan da Srbija do 2033. godine dobije svoju polarnu stanicu. Prema njegovoj zamisli, ona bi nosila ime Milutina Milankovića.
"Upravo su Antarktik i polarni regioni mjesta gdje se kroz analizu ledenih jezgara i klimatskih podataka najbolje mogu proučavati procesi koje je Milanković opisao prije više od jednog vijeka. Zato njegovo djelo predstavlja jedan od stubova budućeg razvoja naše polarne nauke", rekao je tom prilikom Šljivančanin.
Prema njegovim riječima, buduća srpska polarna stanica bavila bi se klimatologijom, meteorologijom, praćenjem klimatskih promjena i analizom atmosferskih i ledenih podataka, uz učešće u međunarodnim naučnim projektima.
Pratite sve sportske vijesti na jednom mjestu, budite dio Mondo sportske zajednice na Viberu!