Podrum jedne zgrade u centru Banjaluke "krije" 34 nindže. Reporter MONDA prisustvovao je njihovom treningu i na licu mjesta se uvjerio u vještine kojima ovi "borci u crnom" raspolažu!
Kada smo ušli u salu za vježbu borilačkog kluba "Bujinkan Sojobo Dojo" dočekalo nas je tridesetak učenika svih uzrasta. Treningu je prisustvovalo i desetak djevojaka koje su, pomiješane sa muškarcima, ravnopravno učestvovale u treningu.
Mijić Zoran, prvi čovjek banjalučkog Ninjitsu kluba ima crni pojas, četvrti dan, a bavi se ovom borilačkom vještinom još od 1990. godine. Za Zorana, kada je "u civilu" nikada ne biste rekli da je nekakav "nindža", ali se desi drastična promijena kada on obuče crni kimono i počne da vodi trening.
Po profesiji trener komercijalne gimnastike, Zoran kaže da je "nijnitsu" njegov način života, nešto u čemu se pronašao i što praktikuje već 20 i više godina.
"Radi se o organizaciji koja se zove Bujinkan Dojo, a koja okuplja devet tradicionalnih stilova borbe. Svi ti stilovi imaju svoje specifičnosti, neki su ninjitsu, koje znamo po nindžama, onda imamo košidžucu - napade na mišićna tkiva, kopuđucu - napade na protivnika tako da mu lomimo kosti, borbu oklopom, borbu sa dugim štapom... Sve što je obuhvaćeno u 18 tradicionalnih strateških vještina Japana, praktičari Bujinkan Dojoa imaju na raspolaganju", priča nam Mijić.
"Bujinkan Dojo" je japanska vještina stara više od 1.000 godina. Ranije je bila popularna pod nazivom ninjutsu, ali je ovaj naziv suočen sa dosta stereotipa i ima lošu reputaciju nakon holivudskih filmova u kome su nindže prikazane kao hladnokrvne ubice obučene u crno.
U Banjaluci ovu borilačku vještinu trenutno pohađa 33 učenika, a na borcima ninjitsu-a, pored crnih kimona, upadljiva je i obuća za borbu, koja najviše podsjeća na crne kožne čarape, sa odvojenim palcem.
"To je tradicionalna japanska obuća. Ovo što mi nosimo su 'tabi' koji se nose na 'tatamiju', a pored toga postoje i 'džikatabi'. Tabi se nosi vani i ima gumeni đon. I dan danas ova obuća se koristi u Japanu, a njome se služe, na primjer - građavinari. Tabi omogućava veću stabilnost i noga u njoj bolje prijanja kod izvođenja tehnike."
Zoran kaže da crni kimono ima naročito simboličko značenje.
"Crni kimono za ninjicu ima tu simboliku da poput crne rupe uvlači sve u sebe. Crni kimono predstavlja doktrinu da vi upijate svo znanje koje vam se nudi i daje na raspolaganje, ali isto tako, sa tačke gledišta 'seišin teki kjojo' - duhovnog usavršavanja, crni kimono predstavlja da čak i sve uvrede i ono negativno što se prema vama uputi, jednostavno upijate i ne prihvatate to kao nešto zlo ili nešto loše."
Za vrijeme treninga, koji se sastoji od zagrijavanja i praktikovanja tehnika odbrane, jedan od učenika odbrojava na japanskom jeziku, a ostali u tišini slušaju njegov "ritam" i prate pokrete...
"Većina termina koje koristimo je na japanskom iz prostog razloga zato što se koristi u svim klubovima gdje se praktikuje Bujinkan, pa gdje god da odete uz pomoć tih termina možete da se sporazumete i da znate šta radite.
Na početku treninga radi se 'đunan undo', vježbe snage koje obuhvataju tri dijela mišića, i 'đunan taiso kjuho' devet vježbi razgibavanja koje nam omogućavaju da sve tehnike, stavove, udarce, poluge, možemo da primimo ili da uradimo bez nepotrebnog povrijeđivanja.
Ravnomjerno je važna i snaga i gipkost. Ako bi samo jednu stranu pokušali da forsiramo, u momentu konfrontacije ili borbe skupo bi nas koštala ona strana koja nam je slabija", priča nam Mijić.
Jedan od Mijićevih učenika Slobodan Jotić, Bujinkan Sojobo Dojo trenira oko 15 godina, a ima crni pojas, 1. dan - shodan.
"Trudim se da budem pri ruci svom 'senseju' i pomognem koliko mogu drugim borilačkim prijateljima. O ovoj vještini sam ranije čitao, a kada sam slučajno saznao da postoji klub u Banjaluci iz radoznalosti sam došao na prvi trening, nakon čega sam polako postao i pripadnik dojo-a.
Danas se osjećam dijelom tog nasljeđa i stare tradicije koja je potekla od drevnih ninja ratnika iz Japana, a sve zahvaljući 'seneju' Zoranu Mijiću i senseju Andreju Jasencu", priča nam Jotić.
Ostale popularne borilačke vještine u svijetu, poputa karatea, džuda i drugih novijih vještina, kako kažu u banjalučkom ninjitsu klubu, generalno su umekšane i usmjerene ka sportskim, tj. takmičarskim aspektima, a kod njih je dosta primjetan i komercijalni karakter.
"Koncept ninjutsua zasnovan je na starijim ratničkim koncepcijama i dužoj tradiciji. Za razliku od novijih borilačkih vještina, koje su djelom u fazi eksperimentisanja, ovdje se pokušava slijediti nešto provjereno i u praksi doživljeno i isprobano", kaže Jotić.
"Trening ninjitsua je, naravno, uvijek sastoji od psihičkog i fizičkog dijela, ali se ne radi ništa ekstremno, znači nema 'meditiranja pod vodopadom', i slično...Takve stvari već ulaze u područje religije, a ovo što mi radimo su ratničke vještine", kaže na kraju razgovora za MONDO "šef" banjalučkih nindži, prvi čovjek "Bujinkan Sojobo Dojo" kluba Zoran Mijić.
Najnovije i najzanimljivije vijesti pratite na našoj Facebook stranici - MONDOBIH, kao i na Twitteru @MondoBH.