U Srbiji i Hrvatskoj u nekim restoranima, piće ili ručak možete platiti kriptovalutama. U Beogradu postoji i nekoliko bankomata na kojima najpoznatija kriptovaluta, bitkoin, može da se mijenja za pravi novac, a na tamošnjem tržištu posluju i kompanije čija je osnovna djelatnost trgovina ovom valutom. Iako državna Narodna banka Srbije upozorava ovakvo finansijsko trgovanje ljudi obavljaju na sopstvenu odgovornost i samostalno snose finansijske i druge rizike, ova pojava je sve učestalija.

S ove strane Drine kriptovalute su još uvijek velika nepoznanica iako se na najpopularnijem sajtu za onlajn trgovinu mogu naći oglasi u kojima se automobili prodaju i za bitkoine ( a "paše" i zamjena).

Bitcoin - Brza zarada ili spas sveta?

Ekonomista iz Banjaluka Miloš Grujić kaže da domaće zakonodavstvo omogućava fizičkim i pravnim licima da posjeduju kriptovalute i da ih prodaju odnosno mijenjaju za novac, robu ili usluge, ali da je zakonom zabranjena razmjena robe i deviza koje nisu konvertbilna marka između dva učesnika na tlu Bosne i Hercegovine. 

"Prema tome, krioptovalute je moguće kupiti i prodati te platiti porez na ostvarenu kapitalnu dobit. U vezi sa tim i pravna lica mogu da stiču kriptovalute u skladu sa neformalnim ugovorom o razmjeni. Štaviše, pravno lice može i posredovati u „naplati” kriptovaluita sve dok svoje usluge naplaćuje u konvertibilnim markama i uredno plaća poreze za svoje usluge te porez na kapitalnu dobit ostvarenu trgovinom kriptovalutama", objašnjava Grijić.

Pojava kriptiovaluta je od strane šire javnosti prvo tretirana kao jedna od tehničkih inovacija, sa predznakom "rizično", "nepouzdano" i "kratkotrajno", ali kriptovalute i tehnologija koja stoji iza njih, dok si rekao ''KM'', postali su skoro pa uobičajen način plaćanja i u svijetu, pogotovo na internetu. Sličnim putem prošle su i plastične kartice a danas su opšteprihvaćene i regulisane.

"Danas su, uz plaćanje kreditnim karticama i preko Paypal sistema, najpopularniji oblici plaćanja na internetu upravo kriptovalute. Zahvaljujući fleksibilnosti i prilagođavanju potrebama korisnika, kriptovalute postaju raširene i prihvaćene kao načini plaćanja, što omogućava likvidnost i fleksibilnost u plaćanju. S tim u vezi, mislim da smo blizu dana kada ćemo i mi moći plaćati kriptovalutama'', objasnio je Grujić.

Davos 2018: Tramp, tehnologija, kriptovalute

Ovaj stručnjak analizira da svi trendovi pokazuju da blockchain tehnologija, iako pozadinska tehnologija, koja ne bi došla do izražaja da bitcoin nije stekao popularnost, ima svijetlu perspektivu, i zaključuje da, dokle god su troškovi transakcija niži od troškova platnog prometa, racionalno ponašanje pravnih i fizičkih lica nalaže da između sebe treba da podstiču korištenje kriptovaluta s ciljem da prilikom plaćanja smanje troškove transkacija i prevaziđu postojanje posrednika.

"Ne govorim o tome da (li) će kriptovalute rasti ili padati već o blockchain tehnologiji i mogućnostim plaćanja. Tu sam optimista. Dakle, kriptovalute se mogu nametnuti kao poželjan način za prenos novca i, naravno, za plaćanje. Ipak, postoje stanovišta prema kojima je kolaps za ulagače u kriptovalute neminovan te da ih očekuje sudbina svakog spekulativnog balona. Upravo upotreba kriptrovaluta u međunarodnom poslovanju ističe njihove nedostatke. Prvo, pravna nesigurnost i neprihvatanje kriptovaluta od strane regulatora usporava proces šireg prihvatanja. Istovremeno, ovaj proces ometaju i česti slučajevi sajberkriminala. S tim u vezi, bezbjednost samih transakcija se osigurava blokchain tehnologijom. Međutim, blokchain je tek prvi zabilježeni pokušaj kontrole slanja elektronskog novca. U momentu kada se pojavi neki problem koji neka valuta ne bude mogla da prevaziđe, njenu poziciju preuzeće druga valuta, koja će sadržavati elemente koji prevazilaze taj nedostatak. Upravo tako funkiconiše i internet", predviđa naš sagovornik.