Zaposleni u BiH u 2014. godini u prosjeku su radili 42,4 sata sedmično, odnosno nešto manje u odnosu na normu (42,89), koja je kod nas dozvoljena važećim zakonskim okvirima, podaci su to Agencije za statistiku BiH.
"To je veoma interesantno, ako analitički gledamo i na ekonomski status zemalja u kojima se manje ili više radi od nas. Kod određivanja radnih sati imamo tri partnera - Vladu, poslovnu zajednicu i sindikate. Specifičnost BiH je, međutim, u tome da je umnogome ostala u okvirima bivše zemlje, pa tako i kada je riječ o sindikatima, što znači da odgovornost prebacujem na njih", napominje za Nezavine novine Zoran Pavlović, ekonomista.
Istovremeno, kako dodaje, činjenica je da većina zemalja u kojima se radi više ima obilježje ili zemlje u ekonomskom usponu ili one koja na ovaj način nastoji prevazići i riješiti probleme koje ima.
To, nažalost, nije slučaj i sa BiH, koja je, prema posljednjim podacima Evropske agencije za statistiku, među najsiromašnijim zemljama, dok je BDP po glavi stanovnika niži za jednu trećinu od evropskog prosjeka.
Takođe, sve analizirane zemlje u EU daleko su od optimalne sedmične norme, odnosno 48 sati, što nije slučaj s radnim satima u nedjelji u BiH u odnosu na zakonska ograničenja. U većini slučajeva propisano je i 11 neprekidnih sati odmora u razdoblju od 24 sata, odnosno minimalni sedmični odmor od 24 sata.
"Prema našim podacima, najteža situacija je u oblasti tekstilne i kožarske industrije, trgovine i ugostiteljstva, prerađivačke industrije i poljoprivrede, gdje se radi i 50 sati sedmično, a veoma često i u javnom sektoru imamo prekovremeni rad. To nije sporno, problem je što se ti sati kod nas ne plaćaju. U mnogim slučajevima radnici ne dobiju ni platu", kaže za Nezavisne Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, koji predstavlja oko 120 hiljada radnika u RS.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca RS, kazao je da je domaće zakonodavstvo jasno u pogledu plaćanja prekovremenog rada, od 20 do 30 odsto više na dogovorenu satnicu.
"Nisam siguran da se to u praksi uopšte primjenjuje. Takođe, kao što kolektivnim ugovorom u zemljama EU imaju preciziran niži broj sati, tako imaju i prekovremene sate. Moje je mišljenje da je veoma teško odrediti realno stanje i na osnovu statističkih podataka, koje uzimamo kao relevantan izvor", kaže Trivić.
Uvidom u podatke i entitetskih statističkih baza podataka, zatim Saveza sindikata RS i FBiH, jasno je da je ista nedjeljna satnica u BiH bila i 2012. i 2013. godine.
Takođe, u FBiH je viša nego 2012. godine, kada se radilo 41,9 sati sedmično, isto kao i u RS 2013. godine, dok je 2012. godine nedjeljna satnica u RS (43,3) bila viša nego 2014. godine.
Podatke o broju radnih sati sedmično Eurostat prikuplja iz redovnih anketa o radnoj snazi, koju po istoj metodologiji sprovode statistička tijela u zemljama članicama.