Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik dostavio je poslanicima NSRS, uoči sutrašnje posebne sjednice, obrazloženje svoje odluke da, na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH 2. septembra, glasa protiv odluke o davanju agremana amabasadoru Njemačke.
Dodik smatra da je ova odluka "destruktivna po vitalne ineterese Republike Srpske zbog čega je uložio veto, a zatražio je da ga poslanici Srpske podrže dvotrećinskom većinom".
Obrazložio je i razloge.
On smatra da je spoljna politika Savezne Republike Njemačke, posebno od 2021. godine, "upadljivo usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje".
Dodaje da, u ambijentu koji vlada u BiH, "ovakav pristup može samo stvoriti dodatne probleme, a nikada i nikako ponuditi rješenje".
Naglasio je prije svega da je insistiranje na "nelegalnom imenovanju Kristijana Šmita, koji nije prošao propisanu proceduru u Savjetu bezbjednosti UN za preuzimanje dužnosti visokog predstavnika u BiH, dokaz diskriminatorskog i anahronog političkog pristupa i miješanja aktuelne političke garniture Njemačke u ionako složena unutrašnja pitanjima u BiH, što samo doprinosi dodatnoj destabilizaciji odnosa i dodatnom usložnjavanju situacije".
Posebno je izdvojio, kako navodi, "kontroverznu rezolucija Bundestaga, za koju se najviše zalagao i lobirao zastupnik Socijaldemokratske stranke, Adis Ahmetović, koji otvoreno zastupa i podržava agendu SDA".
"Dodatno se produbio jaz i ogolila otvoreno favorizovanje strana, tj. jednog od konstitutivnih naroda u BiH na štetu druga dva, što je izuzetno opasno. Ova, po stabilnost BiH opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu sistema u BiH, zalažući se ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje. Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju RS, a ja, kao legitimni predstavnik Republike Srpske u Predsjedništvu BiH, ne mogu da prihvatim imenovanje ambasadora za kojeg unaprijed znam da dolazi da sprovodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom", kazao je Dodik.
Poručio je i da se Srpska bori se za očuvanje i dosljednu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali da je na tom putu usamljena.
"Pokušaji revizionističkog pristupa usmjerenog protiv dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji zagovaraju određene političke strukture potpomognute spoljnim uticajima, traže stalnu pripravnost snaga koje štite poredak zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, ali i pomoć dobronamernih partnera", navodi Dodik.
Dodaje da je, bez obzira što procedure oko imenovanja ambasadora još nisu završene, “njemačka strana bez ustezanja postavila ultimatum suverenoj državi, bar volimo da mislimo da BiH to jeste, i zatražila da se u datom roku Predsjedništvo izjasni o svom stavu”.
"Pema svim važećim diplomatskim dokumentima i pozitivnoj praksi, zemlja prijema nije dužna da obrazlaže svoju odluku. Tražiti od Predsjedništva da u ostavljenom roku od 48 časova dostavi objašnjenje zašto (još uvijek) nije dat agreman ambasadoru Njemačke, zaista je apsurd koji ponovo pokazuje kakav rejting i ugled BiH ima u istim onim zemljama koje joj decenijama bacaju prašinu u oči lažnim obećanjima i lažnim uvažavanjem", navodi Dodik.
Navodi i kako je jedan od sudija Ustavnog suda BiH Nijemac, a da „dobro znamo kakve odluke donosi taj sud“.
"Savezna Republika Njemačka je, nažalost, predvodnik obustavljanja mnogih, prije svega infrastrukturnih projekata EU u RS. A sve to samo zbog našeg insistiranja na poštivanju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je osnova funkcionisanja i opstanka Bosne i Hercegovine. Cijeneći moć i snagu Njemačke, izražavam nadu da je Njemačka još uvijek dobronamerni partner svim narodima koji žive na ovim prostorima, bez selektivnog pristupa i favorizovanja jednih na štetu drugih, pri čemu su ovi „drugi“ gotovo po pravilu uvijek Srbi. U skladu sa navedenim, kao srpski član Predsjedništva BiH, u ovom trenutku nisam mogao dati saglasnost na Odluku o davanju agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, te istu dostavljam na odlučivanje Narodnoj skupštini, koja je jedina nadležna instanca za dalje preispitivanje ove odluke", zaključio je Dodik.
Posebna sjednica NSRS na kojoj će se raspravljati o ovom pitanju, počinje sutra u 12 sati.
Opozicija je juče su na skupštinskom kolegijumu bila protiv sazivanja ove 34. posebne sjednice.
Dio njih je ipak potvrdio da će prisustvovati raspravi, ali će, sudeći prema jučerašnjim izjavama, glasati protiv, što bi moglo da obori Dodikov veto jer bi nedostajala dvotrećinska podrška.
(Mondo)