Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić i ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović istakli su u Sarajevu da međunarodna saradnja u borbi protiv terorizma mora da bude intenzivnija, otvorenija, transparentnija i konkretnija.
Stefanović je nakon potpisivanja Protokola između Ministarstva bezbjednosti BiH i MUP-a Srbije o saradnji u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja, rekao da prioritet mora da bude apsolutna razmjena podataka i svih indicija "kako bi se bilo za korak ispred svakog teroriste".
"Suprotstavljanje terorizmu ne podrazumijeva samo borbu protiv onih koji uzmu pušku u ruke, već i protiv svih koji su u lancu finansiranja, podstrekivanja i radikalizacije", istakao je Stefanović na konferenciji za novinare.
"Nemoguće se protiv ovog globalnog zla boriti tako što ćete se zatvoriti u svoje nacionalne granice", istakao je Mektić.
On je rekao da će potpisani protokol o saradnji u oblasti forenzike doprinijeti jačanju forenzičkih kapaciteta dvije zemlje, posebno u oblasti biološke i genetske DNK analize, forenzike, kompjuterskih sistema, hemijsko-fizičkih i toksikoloških vještačenja, te adekvatnom organizovanju, opremanju i kadrovskom popunjavanju laboratorija za forenzička vještačenja.
"Forenzika najčešće i odlučuje hoće li neko djelo konačno biti dokazano. Na dobrim forenzičkim vještačenjima najčešće se i zasnivaju dugogodišnje zatvorske kazne", istakao je Mektić.
Delegacije Ministarstva bezbjednosti BiH i MUP-a Srbije razgovarale su danas i o saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala, sprečavanju trgovine oružjem i izbjegličkoj krizi.
Kad je riječ o sprečavanju trgovine oružjem, Mektić je naveo da se to odnosi na lako ili naoružanje dvojne namjene, što se, prije svega, odnosi na eksploziv, eksplozivne naprave i lako naoružanje koje se koristi u terorističke svrhe.
"Veliki dio naoružanja korišten u ratovima na prostoru zapadnog Balkana danas se nalazi izvan svake kontrole i često je predmet krijumčarenja i koristi se za izvođenje terorističkih napada", naglasio je Mektić.
Prema njegovim riječima, BiH već 10 godina radi na sprečavanju ilegalne trgovine i krijumčarenja oružja sa područja BiH prema zapadnoj Evropi.
"Prije nekoliko godina presijecali smo te kanale i izvršili određena hapšenja, a jedan broj lica sa područja opština Laktaši i Čelinac bio je i procesuiran", podsjetio je Mektić i dodao da balkanska ruta krijumčarenja oružja nije prekinuta.
On je rekao da nije konstatovano da oružje korišteno u terorističkom napadu u Parizu ima veze sa BiH i Zapadnim Balkanom, ali da postoje podaci o stalnom postojanju krijumčarskog kanala koji ide sa područja zapadnog Balkana ka zapadnoj Evropi.
"Postoje inicijative da na zapadnom Balkanu bude formirana regionalna mreža eksperata kako bi se na prostoru regiona borili protiv krijumčarenja oružja, jer je činjenica da na području zapadnog Balkana postoji još prilično velika količina oružja dvojne namjene koje je predmet krijumčarenja", istakao je Mektić.
On je naveo da je postignuta opšta saglasnost između BiH, Srbije i Crne Gore o uspostavljanju te regionalne mreže eksperata.
Stefanović je rekao da je ova inicijativa važna, ne samo zbog bezbjednosti zapadne Evrope nego i zemalja zapadnog Balkana, kako bi se pokušalo doći do što većeg broja komada ilegalnog oružja.
Prema njegovim riječima, između Srbije i Francuske postojala je saradnja nekoliko sedmica prije terorističkog napada u Parizu i otkrivena je grupa krijumčara oružja između dvije zemlje i uhapšeno više lica.
"I dalje radimo zajedno sa francuskim kolegama i utvrđujemo sve činjenice i okolnosti u vezi sa oružjem korištenim u napadima u Parizu", naveo je Stefanović.
Kad je riječ o izbjegličkoj krizi, Mektić je rekao da će BiH, ukoliko se nađe na putu izbjeglica, koristiti iskustva Srbije.
On je istakao da je BiH dobila zahtjev NJemačke za vraćanje po ubrzanoj proceduri oko 3.900 državljana BiH koji imaju status lažnih azilanata i da će narednih dana sa NJemačkom biti precizirani detalji u vezi s tim.
"Riječ je licima koja su poslije liberalizacije viznog režima otišla u Njemačku i na određeni način predstavljala prijetnju po bezvizni režim za građane BiH", naglasio je Mektić.
Kada je riječ o migracijama, Stefanović je naveo da je od početka godine kroz Srbiju prošlo više od 600.000 ljudi, što je veliko opterećenje za Srbiju i što sama ne može da riješi.
"Pitanje je šta je generalni plan na koje može samo da odgovori Evropa jedinstveno. Moramo da dobijemo odgovor da li ćemo migrante koji nemaju pravo na azil u EU vraćati, na koji način ćemo postupati u toj situaciji, da li će svaka zemlja donositi svoja pravila i braniti svoje granice kako ona smatra da treba ili ćemo to učiniti u dogovoru sa jedinstvenom evropskom politikom", konstatovao je Stefanović.