Neki od najpoznatijih evropskih gradova imaju i manje privlačnu stranu. Numbeov indeks kvaliteta života za 2026. otkriva koji su gradovi pri dnu liste i koji faktori utiču na njihove rezultate.
Na prvi pogled, neki evropski gradovi djeluju kao idealna mesta za život, sa bogatom istorijom, prepoznatljivom arhitekturom i ulicama punim turista. Međutim, svakodnevica njihovih stanovnika može da izgleda sasvim drugačije. Zagađenje, slaba kupovna moć, troškovi života i dugo putovanje do posla samo su neki od faktora koji utiču na to koliko je život u nekom gradu zaista kvalitetan.
Prema indeksu kvaliteta života sajta Numbeo za 2026. godinu, među evropskim gradovima sa najnižim ocjenama nalaze se i neka mjesta koja su dobro poznata turistima. Na listi su, između ostalih, Napulj u Italiji, Skoplje u Sjevernoj Makedoniji, Odesa i Dnjepar u Ukrajini.
Napulj, jedna od poznatijih turističkih atrakcija Italije
Napulj je jedan od gradova koji bi mnogi rado posjetili zbog italijanske kuhinje, istorijskih znamenitosti i pogleda na Vezuv. Ipak, kada se posmatra svakodnevni život stanovnika, slika je nešto složenija. Prema Numbeovom indeksu za 2026. godinu, Napulj ima indeks kvaliteta života od 115,95, što ga svrstava među slabije ocijenjene gradove na evropskoj listi. Posebno niske ocjene bilježi u kategorijama bezbjednosti i zagađenja, dok je indeks vremena provedenog u saobraćaju takođe relativno visok.
To ne znači da je život u Napulju loš za svakog stanovnika, ali ukazuje na probleme koji mogu da utiču na svakodnevicu u velikom i gustom urbanom području. Turistička privlačnost grada i iskustvo ljudi koji u njemu žive nisu nužno ista stvar.
Skoplje se suočava sa problemom zagađenja
Glavni grad Sjeverne Makedonije, poznat po Kamenom mostu, staroj čaršiji i blizini planine Vodno, takođe se nalazi pri dnu evropske liste. Skoplje ima indeks kvaliteta života od 115,38. Jedan od najuočljivijih problema u njegovom rezultatu jeste zagađenje, za koje Numbeo bilježi indeks od 82,96. Riječ je o pokazatelju zasnovanom na procjenama i iskustvima korisnika sajta, a ne o direktnom mjerenju koncentracije zagađujućih materija.
Zagađenje vazduha inače je važna tema u ovom dijelu Evrope, naročito tokom zimskih mjeseci, kada vremenski uslovi i grijanje mogu da doprinesu zadržavanju zagađujućih materija. Ipak, za preciznu procjenu stanja u određenom trenutku neophodno je da se koriste zvanična mjerenja kvaliteta vazduha.
Jekaterinburg, ruski grad sa oštrim zimama
Jekaterinburg, jedan od najvećih gradova Rusije, nalazi se na istočnoj strani Urala i predstavlja važno industrijsko, obrazovno i kulturno središte zemlje. Njegov indeks kvaliteta života za 2026. godinu iznosi 99,77. Posebno se izdvaja veoma niska ocjena klime, sa indeksom od 21,3, dok su i pokazatelji zdravstvene zaštite i bezbjednosti skromniji nego u mnogim bolje rangiranim evropskim gradovima.
Geografski položaj donosi mu duge i hladne zime, što može da utiče na svakodnevne navike, kretanje i vrijeme provedeno na otvorenom. Ipak, klima je samo jedan od faktora koji se uzimaju u obzir, a nizak ukupni rezultat ne znači da grad nema razvijenu infrastrukturu, kulturnu scenu ili druge prednosti za svoje stanovnike.
Numbeov indeks ne procjenjuje samo visinu plata ili troškove stanovanja. U obzir uzima:
- kupovnu moć,
- bezbjednost,
- kvalitet zdravstvene zaštite,
- troškove života,
- odnos cijena nekretnina i prihoda,
- vrijeme provedeno u saobraćaju,
- zagađenje i
- klimu.
Zbog toga grad može da bude izuzetno privlačan turistima, a da istovremeno ima probleme koji otežavaju svakodnevicu njegovih stanovnika. Isto tako, niži rezultat na ovoj listi ne znači da u njemu nema dobrih uslova za život ili da bi svaki stanovnik želio da se preseli negde drugdje.
(MONDO)