Zahar: Naša estrada je kao ambrozija

Legendarni kompozitor, pisac i slikar Milutin Popović-Zahar koji je "izmislio" Lepu Brenu, za domaću estradu kaže: "Ona mi izgleda kao genetički modifikovana soja. Trenutno zasiti, ali od nje kasnije pati i duša i tijelo".

Milutin Popović-Zahar je, bez dileme, jedan od najplodnijih domaćih kompozitora svih vremena, čovjek koji je proizveo mnoge hitove i "izmislio" mnoge pjevače i pjevačice, koje će kasnije postati zvijezde.

"Vino točim, a vino ne pijem", "Vidovdan", "Ivanova korita"... sve su to njegove pjesme, a napisao je i riječi za "Nizanski rastanak", "Svilen konac", "Marš na Drinu"...

Lepa Brena i potom Lepa Lana treba da budu zahvalne Zaharu za svoje karijere (ova prva, svakako više), a značajno je doprinio i uspjehu svoje bivše supruge Gordane Lazarević.

Zahar je poznati šeret, mangup, kako voli da kaže za sebe, a za one mlađe, koji ne znaju, treba pomenuti i da je svojevremeno napisao čak tri pjesme o Jugoslaviji: "Od Vardara pa do Triglava", "Hej, Jugosloveni" (pjeva je Doris Dragović) i "Živjela Jugoslavija".

U intervjuu "Večernjim novostima", Zahar je otkrio zašto je pisao o Jugoslaviji, najavio je knjigu o Josipu Brozu Titu, a dotakao se i trenutnih dešavanja na domaćoj estradnoj sceni.

"Rodio sam se i odrastao u zemlji koja se zvala Jugoslavija. Smatram da čovjek koji ne voli svoju otadžbinu ne voli ni svoju najbližu rodbinu. Uvijek sam se plašio ljudi kojima je svejedno kojoj zemlji pripadaju", kaže Zahar.

Na neki način, zadužio je i Srbiju, zbog toga što je napisao riječi za pjesmu (koračnicu) "Marš na Drinu" ili što je stvorio pjesmu "Vidovdan".

"Jednom je čuveni Carevac, kod koga sam povremeno svirao u orkestru, rekao da te kompozicije imaju samo jednu manu. Nemaju tekst dostojan te originalne i divne muzike. Ako bi se neko našao da napiše tekstove po kvalitetu ravnoj toj muzici, učinio bi veliku uslugu srpskoj muzičkoj baštini. Eto, ja sam se našao, a narod neka procijeni kako sam prošao", prisjetio se Zahar.

On je zaslužan što se na folk nebu svojevremeno pojavila zvijezda zvana Lepa Brena. Međutim, kada je ta zvijezda postala velika, saradnja je prekinuta.

"Mislim da se nijedan umjetnik nikada nije odrekao svog djela, bez obzira na to kolika je njegova suštinska vrijednost. Lepa Brena je proizvod moje mašte i neobične harizme koju je ona i bez mene nosila u sebi. Nedostojale su joj samo pjesme koje bi joj bile napravljene po mjeri - originalne, vesele i u modernom folk ritmu", kaže Zahar i ima zanimljiv naziv za pjesme koje je Lepa Brena pjevala:

"To nije turbo, kao što se obično smatra, već folk-dens manir. Ja sam probao, a Brena je uspjela. Šta više od toga da tražim?".

Za aktuelna dešavanja na estradnoj sceni nema lijepe riječi:

"Današnja estrada mi izgleda kao genetički modifikovana soja. Ona trenutno zasiti, ali od nje kasnije pati i duša i tijelo. Mediji koji je uporno 'zalivaju' i 'njeguju' čine veće zlo nego da uzgajaju ambroziju. Od nje se kija, kašlje i dobija alergija, a kome to ne smeta taj ima modifikovan (ne)ukus", primijetio je kompozitor.

Najavljuje knjigu o maršalu Titu, nekadašnjem "najvećem sinu svih naroda i narodnosti Jugoslavije".

"Moj vjerni slušalac bio je i Tito. Pišem novu knjigu i vjerujem da će autentična svjedočenja izazvati novi talas o jednoj legendi koju niko nije dovoljno poznavao, sem njega samog", kaže Zahar, koji je, inače, nadimak dobio po čuvenom njemačkom violinisti Helmutu Zaharijusu.

(MONDO)