Značajnu ulogu u gojaznosti ima kvalitet crijevne flore koja učestvuje u varenju hrane i razgradnji biljnih vlakana.
Crijevna flora u čijem sastavu su na destine hiljada bakterija, virusa i ostalih mikroorganizama sem što učestvuju u varenju značajno doprinosi apsorpciji kalorija, čak i energetskoj potrošnji koja igra ključnu ulogu u gubitku tjelesne težine.
Uticaj mikroflore u crijevima u razvoju gojaznosti prvi put je iznio na vidjelo tim stručnjaka sa Vašingtonskog univerziteta na čelu sa Džefrijem Gordonom 2006.
Američki naučnici su istraživanje vršili na pacovima tako što su grupi nedovoljno uhranjenih životinja transplatirali mikrobe njihovih debelih rođaka.
Efekat je bio očigledan, jer poslije 24 sata crijevna flora pacova sa ubrizganim mikroorganizmima je značajno bila promijenjena, a životinje su se uskoro znatno ugojile, na osnovu čega je Gordon zaključio da crijevne bakterije imaju uticaja na gomilanje masnih materija u živim organizmima.
U najnovijoj studiji američkih stručnjaka sa Vašingtonskog univerziteta iznosi se podatak da je sastav mikroorganizama u crijevnoj flori gojaznih znatno različit od ostalog djela populacije, i da kod njih preovlađuju mikroorganizmi Bakteroidetes dok nedostoju bakterije Firmicutes. Crijevne bakterije čovječijeg organizma uglavnom pripaduju ovim dvjema velikim grupama.
(Tanjug)