Najveći problem sa štitnom žlijezdom je taj što ljudi ne osjećaju simptome, a doktor otkriva na koji način možemo da znamo da imamo ovaj problem.
Ako ste primijetili da se gojite bez razloga, često mijenjate raspoloženje, neispavani ste, umorni, znojite se, lupa vam srce ubrzano, postoji mogućnost da imate problema sa štitnom žlijezdom.
Ona se nalazi u vratnom dijelu i luči hormone koji regulišu metabolizam svih ostalih tkiva. Više od 200 miliona ljudi širom svijeta pogođeno je poremećajima rada štitne žlijezde, a više od 60 odsto ljudi nije dobilo dijagnozu.
Zašto ovaj problem nema simptome, kako da ga prepoznate, da li više obolevaju muškarci ili žene, kada je situacija ozbiljna, otkrio je profesor dr Miloš Žarković. Kako kaže, statistika je opravdana.
"To uopšte nije iznenađujuće. Hašimoto je autoimuna bolest kod ljudi. Hašimoto dovodi do prestanka rada štitne žlijezde. Nema simptome, dijagnostikom vidite šta se desi kad žlezda prestane da radi. U početku je to vrlo diskretno. Prvo zaboravite šta ste negdje ostavili ili ne možete da se sjetite jedne riječi, to su problemi sa kratkotrajnim pamćenjem. Potom je tu stepen neraspoloženosti, ništa patološki, ništa što ćete u životu reći 'ja sam bolestan'. Dakle, to su neki sitni poremećaji u pažnji, koncentraciji, sitni detalji za koje mislite da nije ništa. U suštini, to je već blagi poremećaj", objašnjava doktor i dodaje:
"Većina nas to prihvata kao činjenicu života jer smo umorni, ali iza toga može da stoji jedna blaga hipotireoza. Onda vrijedi provjeriti hormone. Ako su poremećni, odlično, to možemo da liječimo", kaže dr Žarković.
Ipak, statistike pokazuju da problem sa štitnom žlijezdom sve više imaju mladi ljudi.
"To je tačno. Najčešće se bolest dijagnostikuje poslije 45. godine, što uopšte više nije neka pozna starost. Sa druge strane, dosta se stvari promijenilo. Postoji nešto što se zove hipoteza higijene, ustvari, da su autoimune bolesti postale češće jer živimo u izuzetno čitom orkuženju i naš imuni sistem nije bio u kontaktu sa svim što treba i on se okreće samom sebi", objašnjava profesor i navodi još dva razloga ove činjenice:
"Druge dve stvari koje jako mnogo utiču i povećavaju bolest štitaste žlijezde su endokrini remetitelji, supstance iz okoline koje loše utiču na endokrini sistem. Ima ih raznih, naročito plastične boce u okolini industrijskog otpada. Treća opasnost koje loše utiče na štitnu žlijezdu je gojaznost. Imamo sve više i više gojaznih ljudi. Gojaznost je hroničan problem i utiče da se povećava i učestalost karcinoma štitne žlijezde. Zato se ovi problemi pomjeraju ka mlađem dobu", kaže dr Žarković.
Kada je alarm za odlazak kod ljekara?
"Kad govorimo o poremećajima funkcije štitne žlijezde, imamo hipetireozu i problem u tome je što se ona sporo razvija i teško je prepoznati. Ljudi često ne prepoznaju ni kada je ona teška. Ako je neko u porodici imao nekoga sa ovim problemom, oni posebno treba da se provjere. Ako su promukli, pogotovo. Boja glasa je jedan od razloga", kaže doktor i upozorava na važnost ultrazvuka.
"Srećna okolnost je što se danas radi ultrazvuk. Na njemu se jasno vide promjene koje odgovaraju ovom problemu. Povećanu funkciju štitne žijlezde je lako prepoznati. Pacijent je nervozan, preznojava se, emotivno je labilan, ima lupanje srca i drhtanje ruku. Odmah treba ići kod ljekara, jer hipertireioza za kratko vrijeme može da dovede do vrlo neprijatnih posljedica", objašnjava profesor i dodaje:
"Najveći problemi su problemi na srcu, a može da se razvije orbitopatija. To su ljudi koji imaju iskolačene oči, to su ljudi koji mogu da izgube vid i nažalost, imali smo takve pacijente. Ružno je da kažem da su to "buljavi ljudi", ali razumjećete me", istakao je.
Ljudi često znaju da kažu: "Ako nešto treba negdje da se desi, najbolje da se desi na štitnoj žlijezdi", a doktor ističe da je to zato što se karcinom ovog organa najuspješnije liječi.
"Karcinom štitne žlijezde ima izvanrednu dobru prognozu. Najčešće se izliječi samo operacijom bez ikakve dodatne terapije. U rijetkim slučajevima treba da damo jednu dozu radioaktivnog joda i izuzetno rijetko se umire od takvog karcinoma", rekao je.
Ukoliko su hormoni štitne žlijezde u rezultatima krvne slike u redu, to nije znak da štitna žlijezda radi kako treba.
"Sa funkcijom jeste sve u redu, ali ne i sa štitnom žlezdom, to su dve različite stvari. Grubo rečeno, imate dvije vrste bolesti štitne žlijezde. Jedna je poremećaj funkcije, a druga je poremećaj strukture. Za sve autoimune bolesti, žene su podložnije. U svakoj trudnoći, štitne žlijezde rastu. Žene su nervozne, emotivno labine, ali nisu one krive, to su posljedice viška hormona", rekao je doktor.
Pročitajte i šta treba da jedete ako imate ovaj problem!
(MONDO)