Dolaskom toplih i sunčanih dana sve je više pacijenata koji se, nakon boravka na suncu, javljaju zbog osipa.
Ipak, ono što mnogi zovu „alergija na sunce“, zapravo nije jedno jedinstveno oboljenje, već skup različitih stanja, među kojima je najčešća polimorfna svjetlosna erupcija.
U „Savjetima iz Hemofarma“ na pitanja o tome šta je zaista alergija na sunce, koji su simptomi, kako se pravilno zaštititi i kada je vrijeme da se obratite ljekaru, odgovara dr Marjana Tica, specijalista dermatovenerologije.
Kako prepoznati alergiju na sunce?
Promjene se najčešće javljaju nekoliko sati do dva dana nakon prvog intenzivnijeg izlaganja suncu. Osip se pojavljuje na dijelovima kože koji su bili izloženi UV zracima, dekolteu, ramenima, nadlakticama i podlakticama, a rjeđe na licu, koje je tokom godine češće izloženo suncu i bolje prilagođeno. Najčešći simptomi alergije na sunce jesu sitne crvene papule ili mrlje, plikovi ili uzdignute promjene, izražen svrab, te osjećaj peckanja ili žarenja kože. Za razliku od opekotina od sunca, kod alergije svrab je često glavni simptom.
Kada se najčešće javlja i kako se zaštititi?
Alergija na sunce najčešće se javlja u proljeće i početkom ljeta, kada je koža nakon zimskog perioda iznenada izložena jačem UV zračenju. Kod mnogih osoba tegobe se s vremenom smanjuju, jer se koža postepeno prilagođava sunčevim zracima. Najbolja zaštita je postepeno privikavanje kože na sunce. Izbjegavanje boravka na direktnom suncu između 10 i 17 sati, lagana zaštitna odjeća, šešir i sunčane naočale, te redovno korištenje kreme sa širokim spektrom zaštite (UVA i UVB) i zaštitnim faktorom SPF 30 ili 50. Kremu treba nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska i obnavljati svaka dva sata, kao i nakon kupanja ili pojačanog znojenja. Poželjno je birati dermatološki provjerene kreme za zaštitu od sunca, poput Ladivala, koje nemaju konzervanse i emulgatore, koji mogu dodatno iziritirati kožu i dovesti do alergijske rekacije.
Šta učiniti kada se promjene pojave?
Ako je u pitanju blag osip, potrebno je prekinuti izlaganje suncu, boraviti u hladu, rashladiti kožu hladnim oblozima i nastaviti s primjenom hidratantnih preparata. Kod izraženijeg svraba mogu pomoći antihistaminici, a kod jače upale dermatolog može preporučiti lokalne kortikosteroidne preparate.
Kada se javiti ljekaru?
Pregled dermatologa je potreban u slučajevima da se osip prvi put pojavio, ako promjene zahvataju veliku površinu kože, i pri pojavi brojnih plikova ili jakih bolova. Ljekaru se potrebno obratiti i ukoliko simptomi traju duže od nekoliko dana ili se pogoršavaju, ako promjene prati povišena temperatura, malaksalost, otok ili kada se osip ponavlja nakon svakog izlaganja suncu.
Važno je imati na umu da promjene na koži nakon izlaganja suncu nisu uvijek alergija. Ponekad mogu biti posljedica reakcije na lijekove, kozmetičke preparate, biljke ili predstavljati znak neke druge kožne ili sistemske bolesti. Zato je, posebno kod prvog javljanja ili nejasne kliničke slike, najbolje potražiti savjet dermatologa.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma, odgovarajuća zaštita od UV zračenja i pravilna njega kože omogućavaju većini osoba da bez većih tegoba uživaju u ljetnim danima.
(Promo)