Kafa može da izazove nervozu, ubrzan rad srca i simptome slične napadu anksioznosti. Evo kako kofein utiče na nervni sistem i kada treba smanjiti unos.
Kafa je mnogima neizostavan dio jutra. Pomaže nam da se razbudimo, lakše započnemo dan i izborimo sa pospanošću, ali ono što često zaboravljamo jeste da kofein ne utiče samo na budnost. Kod pojedinih ljudi može da izazove nervozu, nemir, ubrzan rad srca, pa čak i simptome koji podsjećaju na napad anksioznosti.
Iako se kafa često povezuje sa boljom koncentracijom i energijom, njeno dejstvo na nervni sistem može da bude mnogo intenzivnije nego što očekujemo. Posebno ako pijemo nekoliko šoljica dnevno, biramo jaku kafu ili je konzumiramo kada smo već pod stresom.
Kako kofein utiče na nervni sistem?
Kofein je stimulans centralnog nervnog sistema. Njegovo osnovno dejstvo je blokiranje adenozina, supstance koja se tokom dana nakuplja u mozgu i doprinosi osjećaju umora i pospanosti. Kada se njegovo dejstvo blokira, osjećamo se budnije i energičnije.
Međutim, kofein istovremeno može da podstakne pojačanu aktivnost nervnog sistema i poveća lučenje hormona povezanih sa reakcijom organizma na stres, uključujući adrenalin. Zbog toga se kod nekih ljudi javljaju ubrzan puls, napetost, drhtavica i osjećaj unutrašnjeg nemira.
Upravo tu nastaje problem: tijelo može da reaguje kao da se nalazi u stresnoj situaciji, iako za to ne postoji konkretan razlog. Osoba može da osjeti nelagodu, zabrinutost ili iznenadni talas straha, a da ne poveže te simptome sa kafom koju je popila prije pola sata.
Zašto kafa kod nekih ljudi izaziva anksioznost?
Jedan od razloga zbog kojih kafa može da pojača anksioznost jeste to što simptomi prevelike stimulacije organizma mogu da liče na simptome anksioznog napada. Ubrzano lupanje srca, plitko disanje, znojenje i drhtanje mogu da izazovu dodatnu zabrinutost, naročito kod osoba koje su već sklone anksioznosti.
Tako može da se stvori začarani krug: kofein izazove fizičke reakcije, osoba ih protumači kao znak da nešto nije u redu, a strah dodatno pojača osjećaj uznemirenosti. Kofein takođe može da poremeti san, posebno ako se kafa pije u popodnevnim ili večernjim satima. Nedostatak kvalitetnog sna može da poveća razdražljivost, oteža regulaciju emocija i učini da se narednog dana osjećamo još napetije.
Ko bi trebalo da obrati posebnu pažnju na unos kafe?
Ne reaguju svi ljudi isto na kofein. Dok jedna osoba može da popije nekoliko šoljica kafe bez primjetnih posljedica, druga može da osjeti nervozu već nakon jedne. Posebno bi trebalo da obrate pažnju osobe koje već imaju problema sa anksioznošću ili napadima panike, osobe koje imaju problema sa spavanjem, kao i one koje primjećuju da im kafa izaziva lupanje srca i neprijatan osjećaj nemira.
Važno je i kada se kafa pije. Ako je organizam već iscrpljen, pod stresom ili neispavan, dodatna stimulacija kofeinom može još više da pojača neprijatne simptome.
Koliko kafe je previše i kako smanjiti njen uticaj?
Prema preporukama američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), unos do 400 miligrama kofeina dnevno za većinu zdravih odraslih osoba uglavnom se ne povezuje sa negativnim posljedicama. Ipak, to nije univerzalna granica, jer osjetljivost na kofein značajno varira od osobe do osobe.
Ukoliko primjećujete da se nakon kafe osjećate nervozno ili uznemireno, možete da pokušate sljedeće:
- Smanjite količinu: Umjesto nekoliko šoljica, pokušajte da popijete jednu manju kafu i pratite kako se osjećate.
- Izbjegavajte kafu kasno tokom dana: Kofein može da ostane aktivan u organizmu nekoliko sati i utiče na kvalitet sna.
- Probajte kafu bez kofeina: Tako ne morate potpuno da se odreknete omiljenog napitka.
- Obratite pažnju na druge izvore kofeina: Crni i zeleni čaj, energetska pića, čokolada i pojedini lijekovi takođe mogu da sadrže kofein.
- Postepeno smanjujte unos: Nagli prestanak može da izazove glavobolju, umor i razdražljivost.
Ako se simptomi anksioznosti ponavljaju, intenzivni su ili ometaju svakodnevni život, važno je potražiti savjet ljekara, umjesto pretpostaviti da je kafa jedini uzrok.
Kafa sama po sebi nije neprijatelj zdravlja, ali je važno da se prepozna granica između količine koja nam pomaže da se razbudimo i one koja kod našeg organizma izaziva suprotan efekat.
(MONDO)