Bez obzira da li putujemo kolima kroz grad, pješke tražimo adresu ili planiramo putovanje na drugi kraj svijeta, navigacija nam pomaže da stignemo gdje smo naumili. Ali, kako zapravo funkcioniše ta tehnologija koju uzimamo zdravo za gotovo?
Sve počinje sa GPS-om
Navigacija se najčešće oslanja na GPS (Global Positioning System) — globalni sistem satelita koji kruže oko Zemlje. Trenutno ih ima više od 30, a postavljeni su tako da bilo gdje na planeti, u svakom trenutku, bar četiri mogu da “vide” tvoj uređaj — bilo da je to telefon, sat ili ugrađena navigacija u automobilu.
Uređaj za navigaciju prima signale sa tih satelita i na osnovu razlike u vremenu kada je signal poslat i primljen — računa tvoju tačnu lokaciju. To se zove trilateracija. Preciznost je obično unutar nekoliko metara.
Digitalna mapa kao osnova
Sama GPS lokacija ne znači mnogo bez digitalne mape. Mape koje koriste aplikacije poput Google Maps, Waze, Apple Maps ili HERE sadrže milione podataka: ulice, saobraćajne znakove, jednosmjerne ulice, semafore, benzinske pumpe, restorane i još mnogo toga.
Kada uneseš odredište, sistem poredi tvoju trenutnu lokaciju sa kartom i predlaže najbržu ili najkraću rutu — u zavisnosti od tvojih podešavanja.
Internet pomaže u realnom vremenu
Navigacija koja koristi internet može da ti pokaže gdje su gužve, nesreće, zatvoreni putevi ili radovi na putu. Aplikacije koriste podatke koje šalju drugi vozači u realnom vremenu — tako tvoj telefon postaje mali izvor informacija za sve ostale korisnike.
Zahvaljujući ovim podacima, navigacija često mijenja rutu „u hodu“ da bi te sklonila s puta na kom je saobraćaj stao.
Zašto navigacija nekad pogriješi?
Iako zvuči kao savršen sistem, navigacija nije bez grešaka. Nekada te može odvesti na loš ili duži put, pa čak i na put koji ne postoji.
Razlozi za to su različiti:
Zastarjele mape – Ako aplikacija nije ažurirana, možda ne zna da je neki put zatvoren ili da je novi izgrađen.
Pogrešne informacije – Navigacija se često oslanja na podatke drugih korisnika. Ako oni prijave netačne informacije (namjerno ili slučajno), sistem može da predloži pogrešnu rutu.
Loš GPS signal – U uskim ulicama, tunelima ili planinskim oblastima, GPS signal može da oslabi ili potpuno nestane. Tada navigacija ne zna tačno gdje se nalaziš.
Algoritmi biraju po „matematici“ – Ponekad aplikacija izračuna da je neka ruta kraća za 2 minuta, ali ne zna da je uska, loša ili opasna — jer ne vidi uslove puta, već samo podatke.
Zato je važno da vozač uvijek koristi i svoj zdrav razum, pogleda znakove i situaciju na putu — jer nijedna tehnologija još nije nepogrešiva.
Glasovni asistenti i vizuelna pomoć
Navigacija ne prikazuje samo mapu – tu su i glasovne instrukcije koje ti govore kada da skreneš i kuda da ideš. Neki sistemi nude i 3D prikaz raskrsnica kako bi vozaču bilo lakše da se snađe, posebno na autoputevima sa više traka.
Bez navigacije – teško bismo mogli ovako lako da putujemo
Danas je teško zamisliti život bez navigacije. Nekada smo se oslanjali na papirne mape i prolaznika. Danas, uz samo par klikova, saznajemo koliko ćemo putovati, gdje da skrenemo i gdje nas čeka gužva.
Iza svega stoji precizna nauka, moćna tehnologija i mreža uređaja koji zajedno rade da nas — svaki put — odvedu na pravo mjesto.
(MONDO)