Broj korisnika koji prijavljuju telefonske prevare u Bosni i Hercegovini i regionu u stalnom je porastu, a stručnjaci upozoravaju da su metode prevaranata sve sofisticiranije.
Od lažnih SMS poruka i poziva iz "banke", do međunarodnih brojeva koji zazvone jednom i očekuju da ih pozovete nazad, prevare se prilagođavaju tehnologiji i sve češće ciljaju obične korisnike.
Smishing, odnosno SMS phishing, podrazumijeva lažne tekstualne poruke koje sadrže linkove i pozive na akciju, najčešće u ime banaka, dostavnih službi ili fiktivnih nagradnih igara. Klikom na link korisnici nesvjesno mogu otkriti svoje lične podatke.
Vishing, odnosno glasovni phishing, uključuje lažne telefonske pozive u kojima se pozivalac predstavlja kao službenik državne institucije, tehničke podrške ili banke. U ovim pozivima često se koristi prijetnja kaznom, isključenjem računa ili blokadom kartice kako bi žrtva odmah postupila po instrukcijama.
Sve češće se pojavljuju i slučajevi spoofinga, gdje pozivalac lažira broj s kojeg zove, pa se na ekranu korisnika može prikazati broj koji izgleda kao da dolazi od poznate ili zvanične institucije.
Među posebno podmuklim prevarama su i takozvani "one-ring" pozivi, poznati i kao Wangiri šema, kod koje telefon zazvoni samo jednom, s ciljem da korisnik uzvrati poziv na skupi međunarodni broj.
Znakovi da je riječ o prevari najčešće uključuju hitan ton poruke, pravopisne i gramatičke greške, zahtjeve za lične podatke ili PIN, kao i ponude nagrada koje se dobijaju uz "simboličnu uplatu takse". Pojedini korisnici su prijavili i pokušaje prevare putem aplikacija za dopisivanje, gdje se napadači predstavljaju kao predstavnici kurirskih službi, IT podrške ili čak članovi porodice.
Savjet stručnjaka je jasan: nikada ne dijelite lične podatke putem telefona, posebno ako niste sigurni ko je pozivalac. U slučaju sumnje, uvijek kontaktirajte instituciju putem zvaničnih kanala komunikacije, a ne brojeva iz poruke ili poziva.
Preporučuje se i oprezno korištenje interneta i mobilnih aplikacija, kao i aktiviranje dodatnih mjera zaštite, poput dvostepene autentifikacije. Ako korisnik primijeti sumnjiv poziv ili poruku, preporuka je da broj blokira, prijavi operateru i izbriše sadržaj.
Ukoliko je prevara već izvršena, potrebno je odmah kontaktirati banku, promijeniti sve lozinke i obavijestiti nadležne institucije. U BiH se ovakvi slučajevi mogu prijaviti lokalnoj policiji, mobilnim operaterima ili Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).
Telefonske prevare su sve češće i sve teže za prepoznavanje, a prevaranti postaju sve vještiji u prikrivanju svojih namjera. Zbog toga je ključna informisanost korisnika, kao i spremnost da se reaguje mirno, pažljivo i s punim razumijevanjem rizika.
(MONDO)