Vještačka inteligencija uskoro bi mogla da preskoči kompajlere i piše optimizovan binarni kod, tvrdi Ilon Mask.
Tradicionalno programiranjemoglo bi da postane suvišno već do kraja 2026. godine. Tako barem tvrdi Ilon Mask, čija je izjava o budućnosti pisanja koda munjevito počela da se dijeli po društvenim mrežama. Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija uskoro će direktno generisati mašinski binarni kod, brže i efikasnije od bilo kog kompajlera - bez programskih jezika, samo na osnovu tekstualnog upita.
Iako zvuči radikalno,Maskova izjava uklapa se u aktuelni trend. AI alati već danas pišu kod, otkrivaju greške i predlažu optimizacije u realnom vremenu, dok se uloga programera postepeno mijenja.
Čak i uz pomoć AI alata, programeri danas pišu kod na jeziku razumljivom ljudima. Kompajler ga prevodi u mašinski, a operativni sistem ga izvršava. Prema Masku, AI sistemi će preskočiti sve te korake i generisati direktno optimizovan binarni kod, prilagođen konkretnom hardveru i zadatku.
Ako se to dogodi, više nećemo govoriti samo o automatizaciji. Govorićemo o promjeni same definicije programiranja. Umjesto pisanja sintakse, fokus će biti na preciznom formulisanju namjere. Čovjek će opisivati šta želi da postigne, a mašina će sama odlučivati kako to da sprovede na najnižem nivou.
Ipak, za sada čovjek ostaje iznad sistema. Inženjeri provjeravaju rezultate, ispravljaju greške i snose odgovornost za krajnji proizvod. Ključno pitanje je koliko dugo će ta ravnoteža trajati i da li će se uloga programera drastično promijeniti u narednim godinama.
Najekstremnija tumačenja govore o potpunom nestanku profesije. Istorija tehnologije, međutim, pokazuje drugačiji obrazac - kompajleri nisu uništili inženjere za asembler, niti su cloud servisi eliminisali administratore.
Moguće je da će budući softverski inženjer biti više arhitekta i strateg nego osoba koja piše red po red koda.
Jedno je sigurno - rasprava više nije teorijska. Ona se već odvija u AI laboratorijama i razvojnim centrima širom svijeta.
(Smartlife/Mondo)