Duel Borca i Zrinjskog u Banjaluci više je ličio na utakmicu najnižeg ranga nego na derbi Premijer lige BiH.
„Nisam ja trener vaterpolista“, bio je prvi komentar Blaža Sliškovića, trenera Zrinjskog poslije remija 1:1 sa Borcem na Gradskom stadionu u Banjaluci u kojem se nije igrao fudbal.
Komentar popularnog Bake bio je potpuno na mjestu.
Katastrofalno pripremljen teren, odnosno blato „do koljena“ uslovilo je da i jedna i druga ekipa napucavaju duge lopte, a svaki pokušaj igre po zemlji završavao je loptom zaglavljenom u blatu ili vodi i bjesomučnom borbom za nju, a onda opet – napucavanjem.
Uprkos činjenici da adekvatni uslovi za igru nisu postojali, odlučeno je da se utakmica na Gradskom stadionu igra.
Odluka je vjerovatno donesena u želji da se sve utakmice posljednjeg kola regularnog dijela igraju u isto vrijeme kako se ne bi ugrozila regularnost Premijer lige BiH u kojoj upravo Zrinjski vodi borbu za šampionsku titulu sa Željezničarom, međutim pitanje je da li je ona ispravna.
Ono što je gledala publika na Gradskom stadionu u Banjaluci, te ona pored malih ekrana više je ličilo na utakmicu najnižeg ranga takmičenja, nego na derbi Premijer lige BiH.
"Želio bih da čestitam momcima koji su nastupili po ovako 'lijepom' terenu, 'izvanrednom' za igru. Bilo je zaista zadovoljstvo gledati ih kako 'plivaju'", rekao je Blaž Slišković poslije utakmice.
U pojedinim trenucima bilo je čak teško uočiti gostujuće fudbalere koji su se zbog gomile blata na inače bijelim dresovima "stopili" sa terenom.
Intervencije tih "nevidljivih" igrača u zadnji čas iznenadile bi publiku na tribinama, ali i protivničke igrače koji ih nisu na vrijeme primijetili.