Sud BiH izrekao je danas prvostepenu presudu kojom je Indira Kamerić osuđena na tri godine zatvora zbog ratnog zločina nad srpskim i bošnjačkim civilima na području Broda 1992. godine.
Sud je proglasio Kamerićevu krivom jer je od aprila do oktobra 1992. godine, kao pripadnik 101. bosansko-brodske brigade Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), na Stadionu "Polet" i u zgradi Stanice milicije učestvovala u psihičkom i fizičkom mučenju i nečovječnom postupanju prema zatvorenim civilima.
Sud je utvrdio da je Kamerićeva 29. juna 1992. godine, sa još jednom ženskom osobom i nekoliko pripadnika HVO-a, učestvovala u mučenju zatvorenice Hazbe Nukić i lica pod pseudonimom IK-3.
Sudsko vijeće utvrdilo je da je optužena u julu 1992. godine, ispred prostorija Stadiona "Polet", metalnom šipkom udarala Jovu Dujića, koji je isto veče odveden u nepoznatom pravcu. Dujić je ekshumiran 1993. godine na gradskom groblju u Brodu.
Obrazlažući današnju presudu, predsjedavajući Sudskog vijeća Šaban Maksumić rekao je da je Sud utvrdio da je optužena bila saizvršilac, odnosno da je u pojedinom dijelu utvrdio van razumne sumnje da je počinila krivično djelo za koje se tereti.
Kamerićeva je oslobođena optužbi da je učestvovala u fizičkom i psihičkom zlostavljanju Marka Micića, te da je pomagala u višestrukim silovanjima zatvorenih žena, pretežno oštećenih K-1, K-5 i Hazbe Nukić jer to, kako je rečeno, nije dokazano van razumne sumnje.
Kao olakšavajuću okolnost prilikom određivanja visine kazne, Sud je naveo da je optužena bila mlada u vrijeme izvršenja krivičnog djela, da je tokom suđenja iskazala dužno poštovanje prema žrtvama, te da radnje koje je počinila nisu teže u odnosu na druge koje su se činile tokom rata.
I Tužilaštvo BiH i odbrana Indire Kamerić nisu zadovoljni izrečenom presudom i najavili su ulaganje žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.
Portparol Tužilaštva Boris Grubešić rekao je da nisu zadovoljni oslobađajućim dijelom presude i visinom izrečene kazne, te da će u drugostepenom postupku nastojati dokazati krivicu za sve tačke optužnice i zatražiti strožu sankciju u ovom predmetu.
"Tužilaštvo BiH provodi istrage u više predmeta koji se odnose na ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Broda i Odžaka. Neki predmeti čekaju početak suđenja, a neki su u fazi istrage. Tu spada i istraga u predmetu `Sijekovac`, a u narednom periodu biće dosta riječi i o procesuiranju predmeta ratnih zločina nad Srbima u području Posavine", rekao je Grubešić.
Sud BiH potvrdio je 18. novembra 2013. godine optužnicu koja Indiru Kamerić tereti za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Logoraši: Presuda ponižavajuća za žrtve
Trogodišnja kazna zatvora Indiri Kamerić za ratne zločine nad srpskim i bošnjačkim civilima na području Broda 1992. godine sramotna je i ponižavajuća za njene žrtve i predstavlja još jednu lakrdiju Suda BiH, ocijenili su predstavnici udruženja logoraša.
Predsjednik posavske regije u Savezu logoraša Republike Srpske Vlado Dragojlović rekao je da je presuda Kamerićevoj ponovo pokazala da su srpske žrtve inferiorne i lica drugog reda.
"Presuda je trebalo da pokaže da imamo dobru volju, da vjerujemo jedni drugima i da smo svi jednaki pred zakonom. Nažalost, dovela je u pitanje sve što radimo u pokušaju da istinom dođemo do normalnog života na ovim prostorima", rekao je Dragojlović novinarima nakon izricanja presude.
On je ocijenio da je presuda sramotna i ponižavajuća za žrtve i veoma neprijatna za stvaranje opšte atmosfere pomirenja među narodima i vraćanja u normalne tokove života.
Predsjednik Udruženja logoraša Brod Ane Mihajlov rekao je da je Kamerićeva osuđena ispod zakonskog minimuma od pet godina, dok su kvalitetni svjedoci proglašeni procesno nesposobnim da ne bi bile uzete njihove osuđujuće izjave.
Mihajlov podsjeća da je logor na Stadionu "Polet" bio poznat po masovnom silovanju više od 50 žena, koje su odvođene na prve linije, gdje ih je za jednu noć silovalo od 20 do 100 vojnika.
On kaže da je u Brodu od maja do oktobra 1992. godine ubijeno 256 civila, od kojih u logoru više od 10, dok je kroz logor prošlo više od 150 zarobljenika.
"Kamerićeva je osuđena na tri godine, što je ispod zakonskog minimuma od pet godina. Osudili su je za samo dvije tačke, i to za blago maltretiranje i jedno premlaćivanje. Premlaćeni Jovo Dujić je isto veče nestao i nađen 1993. godine u najlonskoj vreći", rekao je Mihajlov.
On kaže da sva djela za koja su ponuđeni svjedoci nisu prihvaćena, dok je izuzetno kvalitetan svjedok proglašen procesno nesposobnim da ne bi od njega bila uzeta osuđujuća izjava.
"Po tome je Kamerićeva oslobođena, a trebala je dobiti maksimalnu kaznu. Razočarani smo i ne znam zašto dolazimo i dovodimo svjedoke, kada Sud tjera po svome", rekao je Mihajlov.
On je dodao da za ovo krivično djelo ima još osumnjičenih i da su podignute i neke optužnice, ali da su ta lica nedostupna. Većina ih je u Hrvatskoj koja neće da im sudi, niti će ih isporučiti BiH.
Marija Dujanić, jedna od direktnih žrtava Kamerićeve, kaže da je ogorčena današnjom presudom Suda BiH.
Ona je rekla novinarima po izricanju presude da je Kamerićeva mučila dok je bila u visokoj trudnoći, poručujući joj da "neće roditi četnika", te da je ubola nožem u nogu.
Dujanićeva je ispričala da joj je Kamerićeva bila komšinica i da se sve to dešavalo prije nego što je zatvorena u logor, gdje je premlaćivana i od čega i danas osjeća velike posljedice.
Izrečena presuda Kamerićevoj posebno je potresla Nusretu Mujkić, koja je tokom tri i po mjeseca provedenih u logoru "Strolit" u Odžaku preživjela sve strahote zatočeništva.
"Danas sam invalid, a to je sve zbog logora u kojem sam doživjela stres zbog silovanja i fizičkog zlostavljanja. Mene muslimanku zarobili su Hrvati za koje sam bila četnik, jer sam radila kod Srba", rekla je Mujkićeva.
Ona je ocijenila da današnja presuda Kemerićevoj predstavlja "pljuvanje po logorašima".