Na oduševljenje svih ljubitelja prirode dabrovi su se vratili na naše rijeke - ova životinja viđena je u vodenim tokovima Šipova, Modriče i Kotor Varoši na nekoliko različitih lokacija!
Dabar je intervencijom prirodnjaka, lovaca i ribolovaca, vraćen u rijeku Sokočnicu (kod Šipova), gdje se prilagodio i počeo da osvaja i druge rijeke. Nekoliko porodica aktivno je na rijeci Plivi, a polako se širi i na rijeku Janj.
"Pored Šipova, imamo još mnoštvo pojedinačnih nalaza njegovo prisustva širom sjevernog dijela RS/BiH, poput rijeke drugih pritoka Vrbasa, rijeke Save, rijeke Ukrine, rijeke Bosne i njenih pritoka itd", navode u Društvu za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, prenosi portal mojkontakt.com.
"Svi ovi podaci čuvaju se i ažuriraju i registru koje udruženje vodi o dabru i vidri u BiH, te pomažu da se ubuduće utvrdi trend njihovih populacija i uspostavi monitoring ovih vrsta s obzirom da je vidra skoro ugrožena prema IUCN, a obje vrste su na Aneksu II EU Direktiva o staništima i vrstama. Na nacionalnom, tj. entitetskom nivou obje vrste su zaštićene zakonima o lovstvu (vidra u RS i FBiH stalno, a dabar u RS stalno, dok u FBiH lovostajem zaštićen)", navode u ovom Društvu.
Oni su na svojoj facebook stranici objavili i nekoliko fotografija tipičnih za staništa dabra - zubima oglodano drveće, izrezbarena i porušena debla i prirodne brane na rijekama.
Podsjetimo, dabrovi su bili potpuno nestali sa rijeka u BiH. Posljednih godina povremeno su stizale informacije da njihova populacija polako oživljava. Pronađena je dabrova brana u Gornjoj Šnjegotini na rijeci Lukavac. Viđeni su i kod Koprivne, selu nadomak Oštre Luke, zatim na rijeci Krušnici, desnoj pritoci Une. Aktivnosti dabrova uočene su i na Vrbasu, u selu Bravnice, uzvodno od Jajca.
Prema mišljenju naučnika dabrovi obitavaju samo u čistim vodama i to što se pojavljuju, pokazuje da su nam rijeke čiste, bar onaj dio gdje dabar živi. Slično važi i za vidre.
Dabrovi su isključivo biljojedi i žive u monogamnim zajednicama. Ženka prosječno okoti od jednog do pet mladunaca koji se vrlo brzo osamostaljuju. Iz skrovišta iskopanog u obali ili sagrađenog od granja i stabala sa izlazom ispod površine vode, dabar izlazi uglavnom preko noći. Oprezna je i plašljiva životinja. Na tlu je spor i trom, pa najveći dio života provede u vodi. Živi sam ili u manjim grupama, u istočnoj Evropi, Rusiji, Kanadi.
Ponovo je naseljen u Skandinaviji i Francuskoj. Širom svijeta dabar je lovljen zbog svog čuvenog krzna.
U Hrvatskoj su u okviru velikog projekta prije desetak godina dabrovi ponovo vraćeni u nekadašnja staništa. Dabrova ima u Srbiji, naseljeni su u rezervat Zasavica, prirodnu oazu u blizini Sremske Mitrovice.