BiH i Predsjedništvo nemaju stav o rezoluciji o Srebrenici, nisu ga zauzeli i neće ga zauzeti, jer bh. predstavnici ne mogu da učestvuju u razgovorima o rezoluciji na bilo koji način.
Ovo je za "Nezavisne" izjavio Igor Crnadak, šef bh. diplomatije, u odgovoru na pitanje da prokomentariše najnovija dešavanja u vezi sa srebreničkim pitanjem, odnosno činjenicu da je Velika Britanija sačinila prepravku vlastite rezolucije, a potom Rusija članicama Vijeća sigurnosti UN-a podijelila nacrt svoje rezolucije o BiH, kao kontraprijedloga britanskom dokumentu.
Mediji su izvijestili da je ruska delegacija u UN-u članicama Vijeća sigurnosti (VS) podijelila nacrt svoje rezolucije o BiH, kao kontraprijedlog britanskom dokumentu o Srebrenici. Kako se navodi, Rusija smatra da VS ima zadatak "da postigne dogovor o tekstu koji bi donio istinsku korist cijelom regionu", pa ovaj prijedlog cilja pitanja "koja predstavljaju osnovu za saradnju država regije, a ne na pitanja koja jačaju tenzije". Ideja Rusije je da Vijeće sigurnosti još jednom potvrdi podršku Dejtonskom sporazumu i da se najoštrije osude svi zločini počinjeni tokom svih sukoba u bivšoj Jugoslaviji.
"Smatram da nam je čitava priča o rezoluciji nepotrebna. Cilj je da se iskaže poštovanje prema žrtvama - i to nije sporno, ali se cijela ova priča politizuje. Jer bilo koji usvojeni dokument, koji sadržajem nije prihvatljiv za sve, samo će produbiti razlike i usporiti reforme i evropski put BiH", rekao je Crnadak.
Kako je to "Nezavisnim" potvrdio Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, on će svoj stav o ovom pitanju iskazati na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu, a politički faktori u BiH i dalje su podijeljeni kada je riječ o potrebi usvajanja rezolucije o Srebrenici.
Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je za beogradske medije da je britanska politika ovdje mešetarila, zavađala ljude i vodila ih u rat, a da rezolucija predstavlja kontinuitet takve politike. On je danas ponovio da srpski narod ne može da odustane od istine o Srebrenici, o kojoj se, kako je rekao, ne može govoriti kao samo jednom izolovanom događaju iz juna 1995. godine, a ne uzeti u obzir kontinuitet zločina koji se dešavao od 1991. do 1995. godine.
"Naravno da se slažemo da je Srebrenica mjesto zločina, ali zločina u kontinuitetu u kome su gotovo podjednako stradali - i Srbi i Bošnjaci. Jedina razlika je što su Srbi uporno ubijani u kontinuitetu, a očigledno u jednom koncentrisanom trenutku ubijen je ogroman broj Bošnjaka", rekao je Dodik te naglasio da to ne može da bude osnova za zaključke koje neki žele nametnuti - da je riječ o genocidu, jer tu nije riječ ni o kakvom genocidu.
Mladen Bosić, lider SDS-a, rekao je da predloženom rezolucijom Velike Britanije o Srebrenici ta država nastoji da unese političku nestabilnost u BiH.
Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, smatra da rezolucija ne može biti od bilo kakve koristi BiH.
"Ionako se već ukupna atmosfera pred ovogodišnje obilježavanje Srebrenice dramatično pogoršala, uprkos nekim pozitivnim inicijativama za BiH. Zato mislim da bi mnogo korisnije bilo kada bi velike sile više učinile na ubrzanju evropskog puta BiH", kaže Prodanović.
Za razliku od njega, Senad Šepić, državni poslanik SDA i predsjedavajući Parlamentarne delegacije BiH u VE, zaključuje da je "suočavanje s prošlošću i priznavanje genocida u Srebrenici, kao i zločina koji su se desili u BiH na svim stranama", važno radi budućnosti svih u BiH.
"Ja tako vidim svrhu i najavljene rezolucije. Postoji uvijek mogućnost zloupotrebe i pokušaja da se ovo pitanje i na najvišem međunarodnom nivou iskoristi i za rješavanje nekih drugih pitanja, ali sam uvjeren da velike sile neće propustiti priliku da povodom obilježavanja 20 godina od genocida koji se desio u srcu Evrope iskažu jedinstven stav", kaže Šepić.
Srećko Latal, urednik BIRN-a za BiH i direktor analitičke organizacije SOS, ističe da neki političari u BiH i Srbiji "koriste nadolazeće obilježavanje srebreničke tragedije za svoju promociju ili slične političke igre i igrice".
"Posljedica tih i takvih dešavanja je opasno povećavanje političkih i etničkih tenzija u BiH, ali i pogoršavanje odnosa između BiH i Srbije. Vidimo da su se u ove, nažalost još česte balkanske spletke, uplele i Velika Britanija i Rusija, što dodatno komplikuje i zaoštrava lokalne, regionalne i globalne odnose. Ovakva situacija ne ide nikome u korist, vrijeđa sjećanje na žrtve Srebrenice, sve ostale žrtve prošlih sukoba na Balkanu, i zahtijeva i od balkanskih i međunarodnih lidera da 'spuste loptu' i ličnim primjerom pokažu umjerenost i spremnost da prihvate druga i drugačija mišljenja", poručuje on.
I Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, smatra da britanska rezolucija neće doprinijeti stabilnosti.
"Mislim da u ovom trenutku nekom i ne treba stabilna BiH, očigledno neko sebi traži posla. Proces pomirenja u BiH je zaista dobro išao, a sada ovo ponovo zatvara BiH u nacionalne okvire", ističe Šolaja.
