Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su zdravstvene ustanove u Srpskoj suočene sa nekoliko velikih problema, a da se svi odnose na finansijske aspekte njihovog poslovanja.
Cvijanovićeva je istakla da je cilj jučerašnje tematske sjednice Vlade da se analiziraju problemi u zdravstvu i predlože zaključci i kada je riječ o obavezama prema dobavljačima, ali i o plaćanju poreza i doprinosa.
"Zdravstvene ustanove su obavezane da naprave novi plan poslovanja za narednu godinu, koji će biti spojiv sa onim što smo juče zaključili na sjednici Vlade, a onda ćemo vidjeti na koji način ćemo vršiti racionalizaciju i to mnogo ozbiljnije nego što smo je radili ove godine", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Prema njenim riječima, ove godine je došlo do određenih ušteda i racionalizacija kada je riječ o broju zaposlenih, ali i o nekim drugim parametrima poslovanja.
"Ako želimo da zadržimo isti obim prava, a želimo, i ako želimo da zadržimo ili poboljšamo nivo zdravstvenih usluga, što jeste naše strateško opredjeljenje, onda moramo da sagledamo na koji način ćemo određene troškove dovesti u red, kako bi zaista mogli da postignemo sve te ciljeve", naglasila je Cvijanovićeva.
Premijer Srpske je napomenula da je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske riješio problem sa dobavljačima, te dodala da u cjelokupnom zdravstvenom sistemu veliki problem predstavljaju neplaćene obaveze prema dobavljačima.
Te obaveze, kaže ona, jesu nagomilane, ali su i posljedica perioda koji traje već 20 godina.
"Ali, očekujem od ljudi ili kompanija koje su na određeni način čvrsto vezane za naš zdravstveni sistem, jer su redovni snabdjevači, redovno su naplaćivale svoje prihode i godinama imaju prihode upravo zato što posluju sa našim zdravstvenim sistemom, da pokažu malo više obzira", navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da razumije poslovnu logiku, ali da u ovako teškim vremenima poslovna logika govori da se sačuva svaki partner, te da je zdravstveni sistem sigurno svakom dobar partner, čak i onda kada kasni u plaćanju.
"BiH nema Vladu"
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da na nivou BiH ne postoji Vlada, već Savjet ministara sa minornim nadležnostima u odnosu na entitetske vlade.
Cvijanovićeva je naglasila da Ustav BiH ne prepoznaje kategoriju Vlade na nivou BiH, već Savjet ministara koji je značajno drugačiji u odnosu na ono kako svakodnevno vlade funkcionišu.
"Sama činjenica da je najveći dio nadležnosti, koji se odnosi na funkcionisanje zajednice i građana, u rukama entiteta govori da je entitet taj koji posjeduje ili ima vladu koja se bavi takvim stvarima iz nadležnopsti koje crpi iz samog ustava", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Komentarišući izjavu lidera SDS-a Mladena Bosića da je održana sjednica dvije vlade, misleći na Vladu Srbije i Savjet ministara BiH, Cvijanovićeva je rekla da je to strašna politička greška, odnosno vokabular stranaca i političkog Sarajeva.
"Političko Sarajavo voli da koristi termin da je to vlada BiH iako nigdje ne piše i onda izloženi takvom vokabularu počnete da ponavljate te stvari", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da je Savjet ministara prvobitno imao samo osnovne nadležnosti, ali da je do sada "dostigao čudno tijelo" s obzirom da često donosi odluke u vezi sa pitanjima za koja nije nadležan, ali da te odluke nisu provodive.
"Svi mehanizmi za provođenje odluka su u rukama Republike Srpske, a kada je u pitanju FBiH, ti mehanizmi su podijeljeni i između Federacije i između kantona", navela je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se ne bi toliko insistiralo na uspostavljanju mehanizma koordinacije, da je Savjet ministara vlada.
"Tamo gdje pokazuje određeni kapacitet pokazuje isključivo u koordinacijskom smislu gdje bi trebalo da se sublimiraju u određenim tačkama stavovi, mišljenja, pozicije različitih nivoa vlasti u BiH i da se eventualno iskomuniciraju prema vani kada za to postoji dogovor, a taj dogovor bi trebalo da bude riješen preko mehanizma koordinacije", rekla je Cvijanovićeva.
Upitana da li je moguće spajanje lokalnih i opštih izbora, Cvijanovićeva je odgovorila da bi više voljela da u tom smislu ne bude promjena, jer smatra da nije imperativ da lokalni i opšti izbori budu u isto vrijeme.
Ona je dodala da je spajanje izbora moguće ako postoji dogovor, ali da to otvara nekoliko tema.
"Šta to znači? Produžavate mandat postojećim izabranim licama koji su izabrani u skladu sa Ustavom i zakonom na period od četiri godine, pa im onda ostavljate još dvije godine ili pravite neke druge intervencije", rekla je Cvijanovićeva.