Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da BiH neće podnijeti aplikaciju za članstvo u EU u januaru, kako je bilo projektovano.
"Mislim da se to neće desiti onako kako su neki projektovali da će se podnijeti aplikacija u januaru. Ja sam na strani onih koji su zagovarali da aplikaciju treba podnijeti ranije", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da se podnošenje aplikacije u svakoj zemlji procjenjuje na poseban način.
"Nikad je ne podnosite ako znate sa sigurnošću da je druga strana, a to je EU, odnosno sve njene države članice, neće uzeti u ozbiljno razmatranje", rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.
Ona je podsjetila da je BiH ove godine imala relativno dobar izvještaj o napretku koji je napravila Evropska komisija o kretanju BiH u procesu evropskih integracija.
Cvijanovićeva kaže da je i tada rekla da je mnogo stvari tu virtuelno prikazano jer se željela poslati dobra poruka u smislu da sada postoji neki drugačiji angažman EU, pa je to rezultiralo nekim dobrim stvarima.
"Onda su neki drugi političari na nivou BiH, neću ih imenovati, rekli - u redu, ako je to tako dobro kao što vi kažete, evo mi ćemo odlučiti da podnesemo aplikaciju, pa vi nas onda nagradite zato što su govorili da je reformska agenda ključ svega. Kad zabilježimo kretanje u reformskoj agendi, to je već pozitivan signal da se može podnijeti aplikacija", navela je Cvijanovićeva.
Ona napominje da je i tada znala da to nije baš tako jednostavna priča, ali da je sasvim u redu da se živi malo "u tom nekom uspjehu".
"U međuvremenu je EU počela da, preko svojih predstavnika, maltene nagovara naše funkcionere da ne treba insistirati na podnošenju aplikacije jer, ipak, taj uspjeh nije takav", rekla je Cvijanovićeva.
Onda su iz Unije rekli, kaže premijer Srpske, da nije realno da se podnosi aplikacija koja bi bila uzeta u razmatranje dok se ne prilagodi Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
"To je onaj veliki problem o kojem se priča u posljednje vrijeme u javnosti, a koji bi podrazumijevao pristupanje BiH takozvanoj tradicionalnoj trgovini, koja u ovom kontekstu zaista jeste nepovoljna za nas jer bi to značilo gubitak od 45 do 50 miliona KM, što su značajna sredstva za budžet ili budžete u BiH", pojasnila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, to u praksi znači da se sve privilegije koje je Hrvatska imala kao članica Cefte, u kombinaciji sa svim aranžmanima koji su na snazi po osnovu Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju zapravo odnose na sve države članice EU, svih 28.
Ona smatra da vlasti u BiH moraju pokazati više smisla za kombinovanje. "Ako imate evropski zahtjev, morate pokazati kreativnost, da vidite na koji način da uključite sve nivoe vlasti u skladu sa njihovim ustavnim nadležnostima da biste i ispunili evropski zahtjev, ali i svakog ko je za nešto nadležan uključili u taj proces", rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva ističe da nedostaje stvarna komunikacija između Vlade Srpske i predstavnika u Savjetu ministara BiH da bi se došlo do boljeg rješenja i istakla da je to komunikacija u kojoj niko nikog ne bi posmatrao kao neprijatelja već saradnika bez obzira na pripadnost različitim političkim opcijama.
"Mi tu vrstu saradnje nemamo, mada ona parcijalno postoji u određenim oblastima. Nisam zadovoljna onim što rade organi na nivou BiH. Ne uzimaju dovoljno u obzir nadležnosti i nisu u stanju da povežu te nadležnosti sa onim što jesu evropske obaveze", navela je Cvijanovićeva.
