Cijena baterija trenutno iznosi 115 dolara po kWh, a da bi se cijene benzinaca i elektromobila izjednačile baterije će morati da pojeftine za 15 dolara po kilovat-času
Cijene električnih i vozila na fosilna goriva će se izjednačiti već 2026. godine, pokazalo je istraživanje agencije koja prati oblast energetike BloombergNEF (BNEF).
Glavni razlog je pad cena litijum-jonskih baterija, kao posljedica velike ponude baterijskih ćelija na tržištu, kao i niže cijene litijiuma i drugih metala i komponenti koje se koriste za njihovu proizvodnju.
Prosječna cijena paketa baterija za električna vozila trenutno iznosi 115 dolara po kilovat-času (kWh), što je pad od 20 odsto u odnosu na 2023. godinu. A da bi se cene benzinaca i elektromobila izjednačile, cijene baterija će morati da padnu za 15 dolara po kWh.
To se već dogodilo u Kini, gdje se neki modeli električnih vozila već prodaju po cijenama koje su čak i jeftinije od benzinaca, piše Bloomberg. BNEF predviđa da će cijene baterija do 2026. pasti ispod 100 dolara po kWh, a do 2030. godine na 69 dolara po kWh.
Evropska kontra
Na takve projekcije dodatno mogu uticati i drugi geopolitički i makroekonomski faktori. Zato se smatra da će u narednim godinama mnogo toga na ovom polju zavisiti od politike novog-starog šefa Bele kuće Donalda Trampa.
Kao bitan faktor ističu se i planovi kineske auto-industrije za globalnu ekspanziju i plasman njenih elektirčnih vozila.
S druge strane stoji evropsko tržište koje je, osim par izuzetaka, do sada prilično hladno prema električnim vozilima. To pokazuju i rezultati nedavne ankete sajta AutoScout sprovedene u Njemačkoj, zemlji sa najvećom i najmoćnijom auto-industrijom u Evropi.
A prema njima – samo 17 odsto građana smatra da je predložena zabrana automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, čije sprovođenje bi u Evropskoj uniji trebalo da počne 2035. godine, dobra ideja.
Traži se odlaganje
Njemačka je, inače, od samog početka priče o konačnoj zabrani proizvodnje SUS motora odbijala da potpiše bilo kakav sporazum koji bi vodio ka takvoj zabrani. EU je zbog toga od zabrane izuzela sintetička goriva, na čije usavršavanju i pojeftinjavanju njemački proizvođači rade već nekoliko godina unazad.
Zahtijevima za odlaganje zabrane nedavno se pridružilo i Udruženje njemačkih proizvođača automobila (VDA). Ta asocijacija je u avgustu predložila da se početak primjene odluke o zabrani pomjeri na 2045. godinu.
Apelima više evropskih proizvođača automobila, koji tvrde da tranzicija ka električnim vozilima odvija previše brzo, nedavno se, prema pisanju njemačkog Bilda, pridužio i novi komesar EU za klimatsku akciju, Holanđanin Vopke Hoekstra, založivši se za odlaganje zabrane.: