Muzej Kozare postavio je danas dvije virtuelne izložbe povodom godišnjice smrti vajara Sretena Stojanovića koji je umro u Beogradu na današnji dan 1960. godine.
Direktor Muzeja Kozare Zoran Radonjić rekao je da je autor likovne izložbe viši kustos Aleksa Milić, a istorijske viši kustos Vedrana Adamović, te pozvao posjetioce da pogledaju ove dvije vrijedne izložbe na veb stranici https://prijedor.muzejkozare.org/.
Adamovićeva navodi da se na osnovu nekoliko Sretenovih pisama saznaju okolnosti podizanja spomenika narodnom heroju, doktoru Mladenu Stojanoviću, Sretenovom bratu, koji se nalazi u centru Prijedora, u parku ispred zgrade Gradske uprave.
"Iz Sretenovog pisma Gradskom komitetu Komunističke partije BiH Prijedor uočava se da se Sreten radova oko izrade figure za spomenik prihvatio još u decembru 1949. godine, napominjući da je neće moći završiti prije 1. maja, s tim da bi do Dana ustanka u BiH 1950. godine trebalo da bude gotova. Međutim, iz kasnijih pisama upućenih Sretenu Stojanoviću, saznajemo nepoznate okolnosti koje su odgodile podizanje spomenika", kaže Adamovićeva.
Neažurnost tadašnjih nadležnih vlasti dovela je do toga da se otkrivanje spomenika moralo pomjeriti sa planiranog 27. jula na 29. novembar 1950. godine, iako se u publikacijama netačno navode 1952. i 1954. kao godine podizanja spomenika, ali je to posljedica nepotpunog istoriografskog pristupa.
"Ni Muzej Kozare niti SUBNOR Prijedor ne posjeduju fotografije sa otkrivanja spomenika Mladenu Stojanoviću. Vjerujem da ih, ipak, ima neko od građana Prijedora koji su tada prisustvovali ovom događaju", navodi Adamovićeva.
"Glas" u broju od 15. decembra 1950. najavljuje: "Na proslavi Dana jugoslovenske armije, narod Kozare i grada Prijedora otkriće spomenik Narodnom heroju Mladenu Stojanoviću. Statuu ovog spomenika, koji pokazuje Mladena – borca koji poziva narod Kozare na ustanak, izradio je Mladenov brat – naš poznati vajar Sreten Stojanović".
U novopostavljenim virtuelnim izložbama Muzeja Kozare posjetioci mogu vidjeti i originalan sadržaj Sretenovog pisma u kojem se navodi uloga Đure Pucara Starog, izbor mjesta na kojem će biti spomenik, cijena radova, Sretenovo odricanje od honorara i planirani rokovi.
Sreten Stojanović je rođen u Prijedoru 2. februara 1898. kao četvrto od devetoro djece u svešteničkoj porodici. Gimnaziju je započeo u Tuzli, a završio u Beogradu. Poslije vidovdanskog atentata bio je osuđen na robiju od 1914. do 1917. godine. Nakon toga odlazi u Beč na studije vajarstva, a potom i u Pariz.
Kuća porodice Stojanović u Prijedoru danas je spomen kuća kojom upravlja Muzej Kozare i koja ima stalne likovne i istorijske postavke o poznatoj prijedorskoj porodici, a ovdašnja likovna galerija u šetališnoj zoni od prije nekoliko godina na inicijativu tadašnjeg direktora Tihomira Ilijaševića ponijela je Sretenovo ime.
Osim ovih dvije izložbe povodom godišnjice Sretenove smrti, Muzej Kozare privodi kraju publikaciju koja će se baviti manje poznatim dijelovima iz života Mladena i Sretena Stojanovića, a posebno periodom Velikog rata.
(Srna)