Priča o tragičnoj smrti 12 banjalučkih "zvjezdica" biće ekranizovana ove godine.
Sredinom aprila ili najdalje početkom maja u Banjaluci bi trebalo da padne prva klapa filma radnog naslova "Težina srca", koji će na suptilan i nenametljiv način ispričati priču o tragičnim junskim danima 1992. godine i smrti 12 banjalučkih beba, izjavio je jedan od producenata filma Borivoje Jevđenić.
Prema njegovim riječima, snimanje filma o jednoj od najvećih tragedija koja je zadesila Banjaluku na samom početku građanskog rata u BiH dolazi u pravi čas, jer se upravo zahuktala negativna medijska kampanja protiv srpskog naroda, koju je svesrdno pomogla holivudska glumica Anđelina Džoli svojim rediteljskim prvencem "U zemlji krvi i meda".
"Mislim da će poslije filma 'Težina srca' mnoge stvari biti jasnije i da će se u svijetu slika o Republici Srpskoj i srpskom narodu u cjelini u velikoj mjeri promijeniti. Ovaj potez biće dobra promocija Srpske, ali i jedna vrsta umjetničkog oružja kojim ćemo se morati boriti protiv nedobronamjernih", rekao je Jevđenić za banjalučki "Fokus".
On je dodao da će na ovom projektu sarađivati sa filmskim radnicima iz Los Anđelosa, kao i da će film podržati Evropska unija. "Riječ je o značajnom projektu za Srpsku, koji treba u svijet da odnese pravu sliku nepravde i tragedije", ističe Jevđenić.
On je otkrio da će glavnu ulogu u ovom ostvarenju, po svemu sudeći, glumiti legendarni holivudski glumac Džon Malkovič. "Prvobitno je glavna uloga bila namijenjena još jednoj holivudskoj legendi, Majklu Daglasu, koji je bio ozbiljno zainteresovan za učešće u ovom projektu. Međutim, njegovo zdravstveno stanje ne dozvoljava putovanja i veći napor, tako da će, najvjerovatnije, njegovo mjesto zauzeti Džon Malkovič. Glavna ženska uloga povjerena je glumici Paz Vega", pojasnio je Jevđenić.
Film će u potpunosti biti snimljen na engleskom jeziku, kako bi se zapadnim gledaocima prenijela univerzalna priča o smrti 12 banjalučkih beba, koje su umrle zbog nedostatka kiseonika, zaustavljenog u Beogradu po nalogu NATO i zapadnih sila.
Kiseonik je tih dana bilo nemoguće dostaviti kopnenim putem od Beograda do Banjaluke, budući da su združene hrvatsko-muslimanske snage prekinule svaku drumsku vezu između Krajine i Srbije. Alternativa je bio vazdušni put, međutim, Savjet bezbjednosti UN zabranio je letove nad teritorijom BiH, pa je tako avion sa kiseonikom ostao na pisti u Beogradu.
(Srna, na fotografiji spomenik bebama u Banjaluci)