Turski reditelj Nuri Bilge Džejlan došao na Međunarodni filmski festival "Kustendorf" i pored protivljenja iz Sarajeva i apela "Majki Srebrenice"
Turski reditelj Nuri Bilge Džejlan, koji je došao u Srbiju na Međunarodni filmski i muzički festival "Kustendorf" i pored protivljenja iz Sarajeva i apela "Majki Srebrenice", rekao je da umjetnici ne mogu biti žrtve političkih sukoba.
"Za bilo kakvu dilemu nije bilo vremena, jer sam tek po dolasku u Srbiju saznao za poziv jednog udruženja upućen turskim rediteljima. Takve stvari se dešavaju: kažu vam nemojte u Izrael, nemojte u Jermeniju, ali to su gluposti. Kao umjetnik imam pravo da idem gdje želim i gdje me pozovu", rekao je Džejlan za "Večernje novosti".
Nuri Bilge je počasni gost na Kustendorfu i predstaviće se filmom: "Bilo jednom u Anadoliji" koji je snimljen u koprodukciji s BiH.
Na pitanje kako gleda na holivudska ostvarenja u kojima su Srbi "loši momci", Džejlan kaže da je "film moćno oružje, što ga u glavama lažnih umjetnika ili moćnika kvalifikuje za sredstvo propagande".
"Ima toga u Holivudu. U Turskoj smo imali slučaj da je film snimljen prije 30 godina dugo u svijetu stvarao pogrešnu, lošu sliku o nama", dodao je Džejlan, navodeći da se, kada problem postoji, treba sresti sa ljudima, prevazilaziti istorijske i sadašnje sukobe, što je jedini mogući pristup.
Džejlan navodi da je podržao Kusturicu prije dvije godine na festivalu "Goldenorange" u Antaliji, kada se Kusturica povukao iz žirija, pošto su reditelj Semir Kapanoglu i turski ministar kulture Ertegul Genaj pokušali da ga kompromituju, ponovo zbog navodno "spornih izjava u vezi sa ratom u BiH".
"Podržao sam tada Kusturicu jer su ljudi iz dvije stranke pokušavali da dođu do poena tako što će ga upetljati u tada aktuelni politički sukob. Ne želim toga ni da se sjećam, bilo je to mučno. Ljudi su se kasnije u Turskoj podijelili na one koji podržavaju Kusturicu i one koji su protiv njega. Ja sam jednim pismom svima jasno dao do znanja šta mislim", kaže Džejlan.
Komentarišući apel "Majki Srebrenice" turskim režiserima, Emir Kusturica je rekao za "Novosti" da je Džejlan ličnost koja dobro zna istoriju i da je bilo glupo očekivati da takav autor nasjedne na sarajevska podmetanja i "obuku" Mira Purivatre o tome ko je i šta je Emir Kusturica.
"Moj grijeh je prvo bio što, navodno, 'nisam dovoljno' osudio zločin u Srebrenici, sada je i to evoluiralo, pa tvrde 'da sam sarađivao sa zločincima' i da me zbog toga treba ignorisati. Međutim, moj stav o Srebrenici svima je jasan: dogodio se užasan zločin. Stradali su nevini", napomenuo je Kusturica.
Prema njegovim riječima, umjesto dostizanja pravde, precizne, jasne, nedvosmislene, već na početku rata mnogi su se, nažalost, bavili propagandom, a čim se zapucalo pojavio se broj od 250 000 mrtvih.
"Podaci Crvenog krsta kažu da je u BiH stradalo 110.000 ljudi, od toga 36.000 Srba. Dakle, nije stradala samo jedna strana, ali šta zna Crveni krst... Cilj propagande od 250.000 mrtvih nije ispunjen, a slutim na kojoj strani su psi rata 'podbacili' kada su projektovali krvoproliće. Omaklo im se", navodi Kusturica.
List navodi da je Čejlan stigao u Drvengrad srpskog režisera Emira Kusturice praćen kontroverzom u čijem kreiranju nije imao udjela, pošto je prije njegovog dolaska u Mokru Goru udruženje "Srebreničke majke" zatražilo od turskih reditelja da ne učestvuju na festivalu "Kustendorf", zbog, prema njihovom mišljenju, spornih izjava Kusturice o ratu na prostoru bivše Jugoslavije.
(MONDO/agencije)