Na sceni beogradskog Pozorišta na Terazijama, u petak će premijerno biti izveden mjuzikl "Ženidba i udadba" za koji je muziku radio Bajaga.
"Oduvijek mi je bila želja da radim mjuzikl!", kaže Bajaga i dodaje da je do sada radio muziku za predstave, filmove, televiziju i reklame, ali za mjuzikl nikako nije imao priliku.
Na osnovu djela "Ženidba i udadba" čuvenog srpskog srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića (1806-1856) istoimeni mjuzikl Pozorišta na Terazijama režira Vladimir Lazić, a glume i pjevaju Duško Radović, Ljiljana Stjepanović, Mina Lazarević, Ivan Jevtović, Miroljub Turajlija, Elizabeta Đorevska, Milan Milosavljević, Valentina Pavličić, Vesna Paštrović i Ana Simić.
Koreografiju je postavila Milica Cerović, kostimograf je Snežana Šimić, a scenograf Dragan Lazić.
Dramaturg Željko Mijanović je Sterijino pisanje puno lokalnih arhaičnih izraza odlično pretočio u songove, tako da je Bajaga imao samo neke manje intervencije na tekstovima "više ako se potrefi da treba neka riječ koja bi se bolje pjevala, a znači isto".
"Neki prijatelji su mi rekli da Željkovi songovi zvuče kao da sam ih ja pisao. Nevjerovatno koliko su nam se poklopili senzibiliteti", naglašava Bajaga.
U ostvarivanju zamišljenih muzičkih ideja pomagali su gitarista Bajage i Instruktora Marko Nježić-Kića i gitarista Apsolutno romantično Zoran Alvirović-Kina, a Bajaga posebno ističe svog starog saradnika iz Instruktora klavijaturiste Saše Loknera, koji je bio zadužen za aranžmane i orkestraciju.
"Bez njega ne bih ni počeo ovo da radim, jer je daleko više iskustava imao od mene u ovakvom poslu. Radio je za pozorište 'Boško Buha' nekoliko dječijih mjuzikla i daleko bolje shvata tu formu. Nemam problem kad su pjesme u pitanju, ali kad je u pitanju sama forma mjuzikla i pozorišni način razmišljanja, tu mi je Loki puno pomogao", ističe Bajaga.
Muzika "Ženidbe i udadbe" u duhu je vremena i mjesta radnje, Vojvodine 19. vijeka, i Bajaga je opisuje uslovno kao "novokomponovanu starogradsku muziku, primjernu mjuziklu kao formi, sa ponešto kabaretskog zvuka i uticaja rumunske, mađarske, srpske, ciganske, bunjevačke muzike, a iz daljine i možda ruske i ukrajinske".
"Nije teško raditi epohu kad je Vojvodina u pitanju, svi je znamo kao prostor različitih kultura, i to je nešto što može da ispiriše. Trudio sam se najviše da iskoristim žičane instrumente, gitare i tambure, i nisam namjerno stavljao violine i trubače. Trudio sam se da komponujem u duhu tradicije, ali nisam koristio neke poznate teme", kaže Bajaga.
Ako bi morao da izdvoji bar jednu pjesmu koja najbolje predstavlja duh "Ženidbe i udadbe", ali koja se istovremeno može slušati i van konteksta tog mjuzikla, Bajaga se opredeljuje za "Mladost", i ističe da je to njegov omaž jednom velikom kantautoru - Arsenu Dediću.
(MONDO)