Emocionalna inteligencija podrazumijeva sposobnost razumijevanja osjećaja i neku vrstu saosjećanja.
Stručnjaci tvrde da uz vježbu svako može postati emocionalno inteligentan.
Odavno je poznato da postoji više vrsta inteligencije, među kojima su prostorna (snalaženje u prostoru), govorna (rječitost, vještina govorništva), matematička (nadarenost za brojke), muzička (talenat za muziku), apstraktna (opšta ili generalna).
Međutim, psiholog Danijel Goleman je u svojoj knjizi 1995. godine uveo novi pojam - emocionalna inteligencija, a riječ je o sposobnosti razumijevanja osjećaja, i svojih i tuđih. Tačnije, kako kažu psiholozi, radi se o samosvijesti, samomotivaciji i samokontroli.
Istraživanja su pokazala da opšta inteligencija nije nužno povezana sa emocionalnom, jer ponekad visoko inteligentnim osobama na vodećim mjestima nedostaje razumijevanja tuđih motiva, nastojanja i težnji, odnosno nedostaje im saosjećanje.
Međutim, saosjećanje se može uvježbati, a psiholozi savjetuju da osoba ne misli da se svijet vrti samo oko nje, kao i da sebe rjeđe kritikuje, a češće hvali, treba da bude iskrena prema sebi i drugima, da izbjegava naređivanje i kontrolisanje i da bude promišljena, po principu "ispeci, pa reci".
(MONDO/Tanjug, foto: Guliver/Getty/Thinkstock)