Špičkovina, Tucanje, Kakmuž, Gnojnica i Babina Guzica samo su neka od stvarnih mjesta čija imena zvuče nevjerovatno. Pogledajte gdje se nalaze i šta se krije iza njihovih naziva.
Širom bivše Jugoslavije postoje sela, naselja, ostrva i drugi toponimi čija imena danas zvuče gotovo nevjerovatno.
Od Špičkovine u Hrvatskoj i Tucanja u Crnoj Gori do Kakmuža i Gnojnice u Bosni i Hercegovini, iza mnogih naziva kriju se sasvim ozbiljna istorija i etimologija.
Neka imena su toliko neobična da su postala lokalne atrakcije, ali jedno je sigurno – nijedno od njih nije izmišljeno za internet.
Ako ste mislili da su fotografije sa društvenih mreža na kojima ljudi poziraju pored tabli sa neobičnim imenima mjesta uglavnom izmišljene, imamo dobru vijest: mnoga od tih mjesta zaista postoje. Ima ih širom prostora bivše Jugoslavije, a neka imena zvuče toliko neobično da je teško povjerovati da su službena.
Špičkovina – stvarno mjesto u Hrvatskoj
Špičkovina nije nadimak niti internet šala. Riječ je o stvarnom naselju u sastavu grada Zaboka u Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema podacima Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Špičkovina ima više od 700 stanovnika, a nalazi se u dolini rijeke Krapine. Hrvatski državni geografski registar takođe je vodi kao naselje. Zanimljivo je da je mjesto zbog imena postalo toliko poznato da je Grad Zabok prije nekoliko godina objavio tekst o problemu koji bi malo ko očekivao – table sa nazivom Špičkovina često su nestajale.
Tucanje – selo u Crnoj Gori
U opštini Petnjica nalazi se selo Tucanje. Prema popisu iz 2011. godine, selo je imalo 289 stanovnika. Naravno, naziv je posebno zanimljiv govornicima srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika zbog značenja koje riječ "tucanje" danas ima u svakodnevnom govoru. Međutim, mještanima je to jednostavno ime njihovog sela.
Kakmuž – selo kod Petrova
U Republici Srpskoj postoji Kakmuž, selo u opštini Petrovo, smješteno uz rijeku Spreču i u podnožju Ozrena. I ovo nije nikakav nadimak ili lokalna šala. Opština Petrovo navodi da je Kakmuž mjesna zajednica, a ime sela je veoma staro – povezuje se sa Kakmužom Odramčićem, koji se pominje u povelji bana Matije Ninoslava iz 1269. godine. Dakle, iza imena koje danas zvuči pomalo bizarno krije se istorija duga više od sedam vijekova.
Gnojnica – postoji ih više
Ime Gnojnica može zvučati kao da je neko selo dobilo ime po vrlo neprivlačnoj osobini, ali riječ je o stvarnom i veoma starom toponimu. Jedna Gnojnica nalazi se kod Lukavca, a Grad Lukavac navodi da se istoimeno naselje pominje još u osmanskim defterima iz 1528. i 1533. godine. Gnojnice postoje i kod Mostara, gdje predstavljaju naselje na području grada.
Nepravdići – kao da su unaprijed optuženi
Kod Sokoca u Republici Srpskoj nalazi se selo Nepravdići. Naziv zvuči kao da govori o ljudima koji su nekome nešto skrivili, ali za mještane je to jednostavno ime sela. Naselje je evidentirano u zvaničnim podacima o naseljenim mjestima opštine Sokolac.
Vragolovi – selo koje zvuči kao da je uvijek bilo nestašno
U opštini Rogatica nalazi se Vragolovi. Selo je navedeno u službenom glasniku opštine Rogatica među naseljenim mjestima, a istorijski izvori bilježe i stećke na njegovom području. Samo ime, naravno, zvuči kao idealno mjesto za odrastanje nekoga ko stalno smišlja nestašluke.
Svinjarevo – kod Kiseljaka
U opštini Kiseljak nalazi se Svinjarevo, selo koje je prema popisu iz 2013. godine imalo 242 stanovnika. Ime je potpuno stvarno i nije nastalo kao internet nadimak.
Zlosela – ime koje zvuči mnogo gore nego što jeste
Kod Kupresa postoji selo Zlosela. Prema podacima zasnovanim na popisu stanovništva, riječ je o stvarnom naselju u opštini Kupres, sa 392 stanovnika prema popisu iz 2013. godine. Za razliku od utiska koji ime ostavlja, ono samo po sebi ne znači da su stanovnici sela “zli” – to je jednostavno istorijski toponim.
Donje Brijanje
Kod Leskovca se nalazi Donje Brijanje, dok je u susjednoj opštini Bojnik i Gornje Brijanje. Oba sela postoje i evidentirana su u zvaničnoj statistici Srbije. Donje Brijanje je prema popisu iz 2002. godine imalo 1.487 stanovnika. Dakle, ako ikada čujete da neko putuje u Donje Brijanje, nema potrebe da pitate “gdje se tamo brije” – samo treba pronaći Leskovac na karti.
Sisevac – jedno od najpoznatijih “pogrešno shvaćenih” imena
U opštini Paraćin postoji selo Sisevac. Danas je to veoma malo naselje – prema popisu iz 2022. godine imalo je samo 14 stanovnika. Ime je toliko upečatljivo da se na internetu često pojavljuje u listama najneobičnijih naziva mjesta.
Gola Glava
U okolini Valjeva nalazi se selo Gola Glava, koje postoji najmanje od 19. vijeka i zabilježeno je u djelu Milana Đ. Milićevića iz 1884. godine. Postoji i lokalno predanje o porijeklu imena, prema kojem su u davna vremena mrtvačke glave navodno korišćene za označavanje međe između sela. To je, međutim, **narodno predanje, a ne potvrđena istorijska činjenica**.
Visibaba
Kod Požege u Srbiji nalazi se selo Visibaba. Iako ime zvuči kao naziv cvijeta, riječ je o stvarnom naselju koje je prema popisu iz 2022. godine imalo 1.119 stanovnika. U selu se nalazi i arheološki lokalitet Blaškovina, dio kulturnog nasljeđa Srbije.
Mužinac
U opštini Sokobanja postoji selo Mužinac, koje je prema popisu iz 2002. godine imalo 459 stanovnika. Ime je naročito zanimljivo današnjem čitaocu, ali riječ je o starom nazivu sela koje se pominje i u istorijskim izvorima.
A onda dolazimo do Babine Guzice
Ako je cilj pronaći naziv koji zvuči kao da ga je neko izmislio zbog klikova, teško je nadmašiti Babinu Guzicu. Ipak, nema nikakve prevare: Babina Guzica je stvarni mali nenaseljeni otočić u Kornatskom arhipelagu. Štaviše, nije riječ o nazivu koji postoji samo na Google mapama. Nacionalni park Kornati ga navodi u svom zvaničnom popisu ostrva, sa površinom od 11.176 kvadratnih metara. HRT navodi da je naziv povezan sa izgledom samog otočića i da su takvi slikoviti nazivi u jadranskoj toponimiji prilično česti.
I nije jedina
U Kornatima postoji i Kurba Vela, nenaseljeno hrvatsko ostrvo površine oko 1,74 kvadratna kilometra. A na Hvaru se može pronaći i toponim Močiguzica, dok se u hrvatskoj toponimiji bilježe i nazivi poput Konavoskih Sisa, navodi Revija HAK pozivajući se na stručnjake za onomastiku.