Tito je znao da uživa, a kako je to radio u novogodišnjim noćima pogledajte na izložbi fotografija u Muzeju "25. maj".
Neki su ga obožavali, drugi ga prezirali. Neki su mislili da je "najveći sin svih naroda i narodnosti SFRJ", a drugi su zbog njega morali na Goli otok. Ipak, mora mu se priznati da je umio dobro da se zeza.
O Josipu Brozu Titu, nekadašnjem mašinbravaru, vođi komunističkog otpora, maršalu i doživotnom predsjedniku, istorija još nije rekla konačnu riječ, ali svi bi mogli da se slože da je bio (a možda i dalje jeste) jedan od najprepoznatljivijih "brendova" ovog, balkanskog prostora.
Milioni su ga obožavali, dodvoravali su mu se, a on je u svemu tome uživao.
O tome kako se Tito zabavljao tokom novogodišnjih dočeka u "onoj Jugoslaviji" i širom sveta krajem ove nedelje biće organizovana izložba u Beogradu "Titove nove godine".
Zainteresovani će moći da vide mnoge fotografije koje su do sada bile po raznoraznim kutijama...Riječ je o fotografijama iz privatne zbirke Josipa Broza sa dočeka u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Brionima, brodu "Galeb", ali i Indoneziji i Egiptu.
Kustos Muzeja istorije Jugoslavije Ana Panić izjavila je da je na ideju o takvoj izložbi došla prije dvije godine kada je, spremajući novogodišnju postavku o novogodišnjim čestitkama, koje je Tito dobijao, naišla na podatke i protokole o organizaciji dočeka za prvog čovjeka države.
"Tito bi pred Novu godinu prošetao ulicama, posjetio neke ustanove, a zatim bi se svelo na intimne proslave sa prijateljima, tadašnjim političarima, i naravno, Jovankom", dodaje ona.
Posebno je bilo burno 1978. godine na Brionima. Gosti su bili pozvani mjesecima unaprijed, na Brione se stizalo nekoliko dana prije dočeka, koji je uvijek bio veseo i sa bogatom trpezom, a onda bi se, prvog i drugog januara, obavezno išlo u lov.
Pjevači koje je Tito najviše volio bili su Tereza Kesovija, Olivera Katarina ili Nikola Karović, koji bi, u slučaju poziva, istog trena otkazivali sve zakazane obaveze.
Na spiskovima zvanica obavezni su bili Titovi intimni prijatelji i tadašnji političari - poput Edvarda Kardelja i Stevana Doronskog, a noć nije mogla ni da se zamisli bez tamburaša i orkestra Garde.
Izložba će biti otvorena od 26. decembra do 31. januara u Muzeju "25. Maj" svakog radnog dana od 10 do 16 sati.
(MONDO)