Frances Haugen, uzbunjivač kompanije Facebook nedavno je dala svoje prijedloge EU predstavnicima oko pravila koja treba da se uvedu za društvene mreže, kako bi one ponovo postale bezbjedne.
Nakon svjedočenja pred američkim Senatom, Frances Haugen je u ponedjeljak, 8. oktobra 2021. imala izlaganje u Briselu, pred predstavnicima Evropske Unije. U razgovoru sa donosiocima zakona u EU, Haugen je naglasila da bi Akt o digitalnim uslugama (DSA) koji sprema EU mogao da postane “zlatni standard” za online bezbjednost. Uz nekoliko izmjena, naravno.
Nova pravila koja bi trebala da budu spremna tokom 2022. godine su zamišljena da unaprijede uređivanje online sadržaja. Komentari koje je Frances Haugen dala na postojeće prijedloge otkrili su stavove nekoga iz jedne od takvih organizacija, i predstavljaju jedinstven pogled na cijelu problematiku.
Predložena pravila
Ona je navela nekoliko mjera koje bi mogle drastično da pomognu u procesu regulisanja štetnog sadržaja:
- Platforme moraju da učine svoja interna istraživanja javno dostupnim
- Nova regulatorna tijela moraju da imaju članove koji su ekperti u oblasti algoritama
- Stroži zakoni o transparentnosti podataka
- Reforma člana 230 kako bi platforme bile odgovorne za sadržaj koji promovišu
- Da se vijesti na društvenim mrežama prikazuju hronološki
Haugen je takođe izjavila da njena ideja nije da se Facebook potpuno rasturi, jer to ne bi riješilo probleme koji se generišu algoritmima ove kompanije. Umjesto toga, to bi dovelo do prostog razbijanja postojećih problema na različite entitete.
U svom izlaganju pred Evropskim parlamentom, Haugen je izrazila zabrinutost prema nekim strožim pravilima.
EU model
I dok su članovi EU parlamenta iskoristili svjedočenje Frances Haugen kako bi promovisali svoje prijedloge, ona je rekla da se ne slaže sa svim predloženim idejama. U određenim oblastima ona je savjetovala da DSA treba da bude stroži, ali isto tako kaže da bi pravila trebala da pokriju sav sadržaj koji krši uslove poslovanja platforme, a ne samo ilegalni sadržaj.
Ona je naglasila da prosto tjeranje platformi da objave svoje podatke nije dovoljno, već da kompanije moraju da objasne kako prikupljaju podatke koje koriste za reklame, rangiranje i parametre bodovanja sadržaja.
DSA, po njenom mišljenju ima nekoliko mana, kao što je izuzeće medija, jer se na taj način pravi potencijalna rupa u regulativi koja se može iskoristiti za kampanje dezinformacija. Ukoliko bi se uvela jezički neutralna rješenja na platforme, uređivanje sadržaja bi funkcionisalo i na drugim jezicima osim engleskog.
Negdje stegnuti, a negdje olabaviti kaiš
U svom izlaganju Frances Haugen je sugerisala da bi bilo dobro da se neka pravila ublaže, poput zabrane ciljanog oglašavanja. Ona se zalaže da korisnicima ostavi da mogu da biraju da li žele da dobiju ciljane ili generičke oglase, ali da bi bilo pametno zabraniti prikupljanje podatka od trećih strana poput kompanija koje izdaju kreditne kartice.
Watch live as Facebook whistleblower Frances Haugen reveals to Parliament members how social media platforms use your personal data and how this affects you ⬇️ https://t.co/94mepLgOB0
— European Parliament (@Europarl_EN) November 8, 2021
Nisu svi srećni
Iako su neki poslanici ostali razočarani odbijanjem pojedinih prijedloga, njeni komentari su većinom dočekani sa dobrodošlicom. Pohvale koje je Haugen, kao neko ko se bavi podacima i neko ko je radio u kompaniji koja te podatke koristi zarad svojih ličnih ciljeva, iznijela za DSA su ulile dodatan vjetar u leđa novom aktu koji bi trebao da napravi velike promjene kada su u pitanju društvene mreže.
Druga strana
Naravno, DSA već neko vrijeme nailazi i na kritičare, koji nisu samo lobisti velikih tehnoloških kompanija, već i aktivisti koji upozoravaju da će zakoni ograničiti slobodu govora i imati disproporcionalan uticaj na male organizacije.