Internet je postao dio svakodnevice kako odraslih tako i djece. Rastu i uče pomoću njega, a da bi posljedice bile uglavnom pozitivne najmlađima je potrebna i dodatna edukacija.
Iako je donedavno gornja granica bila dvanaest, najnovija preporuka psihologa u svijetu jeste da djeca ne bi trebaloprije desete godine da koristite internet i društvene mreže, rekla je za Mondo portal Tatjana Duronjić, profesorka informacionih nauka sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
Prema njenim riječima, djeca su korisnici budućih informacionih tehnologija i one za njih predstavljaju prirodno okruženje. Tvrdi da tehnologija sama po sebi ne može da nosi ni dobru ni lošu konotaciju jer vrijednost svemu pa tako i tehnologijama u upotrebi daje čovjek.
"Sa informacionim tehnogijama djeca se suočavaju od malih nogu, lako uče i razumijevaju potencijale i mogućnosti interneta. Takođe, jedni sa drugima lako uspostavljaju interakciju, ali pored svojih brojnih prednosti to sa sobom nosi i određene rizike", rekla nam je Duronjićeva.
Ističe da to zahtijeva oprez odraslih i onih koji se bave edukacijom.
"S obzirom da kod nas ne postoji redovno i sveobuhvatno informatičko obrazovanje, to podrazumijeva da bi roditelj ili staratelj trebalo da preuzme kontrolu i pojasni djetetu šta sve virtuelni prostor može da donese", kaže sagovornica Mondo portala povodom Dana sigurnijeg interneta koji se obilježava 7. februara.
Dan sigurnijeg interneta 2018. u svijetu će se obilježiti pod sloganom "Stvaraj, poštuj i poveži se: Bolji internet počinje s tobom". U RS ovaj dan će se obilježiti kroz predavanja i radionice, namijenjene školarcima, njihovim nastavnicima i roditeljima sa ciljem edukacije i promovisanja odgovornog i sigurnog korištenja interneta.
Dodaje da su sa mnogim upozorenjima i rizicima upoznati i sami roditelji, ali...
"Nerijetko se dešava da se pojedinci ne pridržavaju preporuka, informacione tehnologije doživljavaju kao savremenu igračku i kao način da popune djetetovo slobodno vrijeme. Čini mi se, nažalost, da je to trend i takvo ponašanje treba izbjegavati", kaže profesorka Duronjić.
Posebno osjetljiva kategorija su tinejdžeri i u tom smislu velika odgovornost je na njihovim roditeljima. Međutim, eventualne zloupotrebe korištenja interneta nisu pošteđena ni najmlađa djeca.
Slađana Krčmar, majka dva dječaka uzrasta od tri i sedam godina kaže da njeni sinovi internet koriste za gledanje crtanih filmova i igranje igrica.
"Nije im zabranjeno, ali moraju biti pod kontrolom. Imaju i ograničeno vrijeme od jedan sat dnevno. Za sada nisam uočila ništa neobično, nadam se da ce tako i ostati", rekla nam je Slađana.
Vesna Popović, viši stručni saradnik za odnose sa javnošću pri Ombudsmanu za djecu RS, kaže za Mondo da pored brojnih prednosti, internet nosi i rizike koji se odnose na izloženost djece različitim oblicima nasilja.
To su, tvrdi, vrijeđanje, uznemiravanje, slanje prijetećih i uvredljivih poruka, lažno predstavljanje, podsticanje na mržnju i nasilje, iznošenje ličnih podataka, otkrivanje porodičnih prilika, pristupanje raznim grupama koje imaju različite ciljeve, a koji mogu biti štetni po dijete, ali i ugrožavanju prava djeteta na njegovu privatnost.
"Nasilje odraslih nad djecom putem interneta najčešće se odnosi na dječiju pornografiju i pedofiliju. Lažno se predstavljajući na internetu, lako zadobijaju povjerenje djece i postaju njihovi 'prijatelji'. Onda kad su postali prijatelji svi njihovi razgovori i dogovori su 'samo njihova tajna'. Ono što ga razlikuje od drugih vrsta nasilja je da djeca istom mogu biti izložena i tamo gdje su do sada bili potpuno sigurni, u svojoj sobi", rekla nam je Popovićeva.
Kada je riječ o pedofiliji čini se da će roditelji uskoro moći bar malo da odahnu jer se krajem ovog mjeseca očekuje uvođenje registra ovih opasnih predatora. Naime, u registar će se upisivati lica pravosnažno osuđena za krivična djela propisana Krivičnim zakonikom RS, među kojima su obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina, polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina, navođenje djeteta na prisustvovanje polnim radnjama, iskorištavanje djece za pornografiju...
Popovićeva kaže da roditelji vrlo često nisu ni svjesni opasnosti kojima njihova djeca mogu biti izložena dok koriste internet.
"Oni nemaju dovoljno ni informacija ni znanja kako kontrolisati dijete na internetu, kako prepoznati da ono ima problem, kako ga zaštititi. Zbunjeni su zbog sve glasnijih upozorenja koja govore o opasnostima na internetu pa pribjegavaju zabrani korišćenja interneta, a to je upravo jedan od razloga zbog kojeg djeca ove slučajeve ne prijavljuju roditeljima.
Pored toga, roditelji nisu u prilici stalno nadgledati aktivnosti svoje djece na internetu. Važno je naučiti djecu kako se sigurno koristiti internetom, kao što ih učimo kako prepoznati i izbjeći rizike i opasnosti u svakodnevnom životu", kaže Popovićeva.
Na preporuku Ombudsmana za djecu u školskoj 2014/2015. godini u nastavni plan i program je uključen program prevencije različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, što uključuje i zaštitu djece od nasilja na internetu.
Profesorka Duronjić kaže da su tinejdžerima i djeci najinteresantnije društvene mreže kao što su Facebook i Instagram putem kojih je moguće dijeliti multimedijalni sadržaj poput fotografija i video klipova, a na kojima postoji prenaglašena potreba za spektaklom i prikazivanjem sebe u različitim životnim situacijama.
"Pojednci društvene mreže koriste za predstavu svog života. Ne razmišljajući na potencijalne opasnosti djeca često na tim 'svjetskim izložbama' postavljaju svoje fotografije. Mnogo informacija o sebi u javnom prostoru može da predstavlja rizik. Nikada se ne zna ko može i za koje namjere upotrebiti ili zloupotrebiti lične podatke koji su dostupni", rekla nam je Duronjićeva.
Dodaje da, radi preventivnog djelovanja, ne bi bilo loše vršiti i edukaciju roditelja.
"Mnogi čine veliku grešku kada na profile društvenih mreža i aplikacija na telefonima postavljaju slike tek rođenje djece. Zlonamjernici na taj način mogu lako mogu da prate razvoj određene osobe što kasnije može da bude problem", kaže Duronjićeva.
Iz kancelarije Ombudsmana za djecu RS tvrde da su roditelji spremni učiniti sve da zaštite svoje dijete u realnom svijetu. Međutim, kako ističu, u današnje vrijeme tehnologija, vrlo često nisu ni svjesni kako svojim postupcima mogu nanijeti štetu djetetu i izložiti ga različitim rizicima.
"Riječ je o potrebi roditelja da slike svoje djece, u najranijem uzrastu postavljaju na društvenim mrežama pravdajući to uglavnom potrebom da važne momente u odrastanju djece podjele sa prijateljima koji ne žive blizu. Postavljajući slike, djeca su izložena rizicima i situacijama koje ih mogu na različite načine povrijediti i ugroziti. Riječ je prije svega o bezbjednosti djece, ali i pravu djeteta na njegovu privatnost. Posebno treba obratiti pažnju da što se više informacija objavi, to će onima koji nisu dobronamjerni biti lakše iskoristiti ih i zloupotrijebiti. U pitanju su fotografije čija pozadina i okruženje previše otkrivaju - škola koju dijete pohađa, igralište, zgrada i druge lokacije koje su prepoznatljive a na kojima dijete često boravi samo. Pedofili su posebna prijetnja djeci jer koriste i društvene mreže da bi pronašli potencijalne žrtve", podvukla je Popovićeva.