• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Dobre vijesti: Naučnici od gljive napravili dijelove za čipove

 Vesna Kerkez
Autor Vesna Kerkez

Stručnjaci sa Univerziteta "Johanes Kepler" u Austriji otkrili su da bi gljive mogle postati biorazgradiva alternativa vrsti plastike koja se koristi u baterijama i računarskim čipovima, što bi olakšalo recikliranje.

 Naučnici od gljive napravili čip Izvor: SmartLife / Samsung

Do ovog otkrića došli su tokom istraživanja fleksibilne elektronike, s fokusom na održive materijale koji bi zamijenili one nerazgradive.

"Do otkrića smo u nekoj mjeri došli pukom slučajnošću", rekao je za CNN fizičar Martin Kaltenbruner sa ovog univerziteta.

Naučni tim je u to vrijeme razmatrao korištenje materijala dobijenog od gljiva za upotrebu u drugim područjima. Pritom su ustanovili da kožica gljive ganoderme lucidum (Ganoderma lucidum) može služiti kao zamjena za bazu koji se koristi u električnim krugovima, a koja izoluje i hladi provodnike. Ova se baza obično izrađuje od nerazgradive plastike koja se nakon upotrebe baca.

Naučnici su primijetili da ova gljiva, koja obično raste na trulom drveću u Evropi i istočnoj Aziji, ima kompaktnu zaštitnu kožu sačinjenu od micelijuma, mreže nalik na korijen, kojom štiti medij na kojem raste, odnosno drvo.

"Gljiva tako sprečava prodor drugih gljivica ili bakterija", rekao je Kaltenbruner.

Stručnjaci su skinuli tu kožicu i osušili je. Ona je nakon sušenja bila nešto slabiji izolator od plastike, ali je ipak ostvarivala svoju funkciju u električnim krugovima te je mogla podnijeti temperaturu veću od 200 stepeni Celzijusovih.

"Ova koža ima mnoga svojstva koja je izdvajaju od drugih biorazgradivih materijala, no najvažnije je to da se jednostavno uzgaja iz otpadnog drva i ne zahtijeva intenzivnu ili skupu obradu. Naš micelij može trajati dugo ako se drži na suhom, ali u standardnom kućnom kompostu potpuno bi se razgradio u roku od dvije sedmice ili manje", pojasnio Kaltenbruner.

Iako je rad tima trenutno eksperimentalan i daleko od masovne proizvodnje, naučnici smatraju da bi biorazgradiva koža mogla biti održiv alternativni materijal za upotrebu u elektronici koja ne zahtijeva dugotrajne električne krugove.

Ovo istraživanje /MycelioTronics: Fungal mycelium skin for sustainable electronics/ objavljeno je u časopisu "Napredna nauka".

(Srna)

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

RECENZIJE

TIPS & TRICKS