Generalni menadžer ABA za MONDO priča o dogovoru sa Evroligom i problemima koji su proistekli iz neusklađenosti pravilnika ABA sa pravilnikom EL.
Dolazak Romana Lisca u Beograd, na sastanak sa gradonačelnikom i predsjednikom KSS Draganom Đilasom, poklopio se sa dugo očekivanim proglasom Evrolige, o načinu na koji će se ove sezone i u budućnosti ići iz ABA u Evroligu.
Prosto rečeno, Đordi Bertomeu progledao je kroz prste Radovanu Lorbeku, kao dugogodišnjem saradniku. Klubovi učesnici ABA lige tako neće trpeti posljedice neusklađenosti ABA pravilnika sa pravilnikom Evrolige, takozvanim "Euroleague Bylaws".
Ipak, ostaće upamćeno - i kroz medije dokumentovano - da su pojedini funkcioneri regionalnog takmičenja ispoljili zabrinjavajuće nepoznavanje fundamentalnih propisa, po kojima funkcioniše moderna evropska klupska košarka...
"Činjenica je da su te propozicije na snazi već dugo vremena i da mi moramo da priznamo da smo napravili grešku. Evroliga nas je ovog puta ispoštovala kao dio svoje familije i prihvatila rješenje za ovu sezonu, kojim nijedan učesnik ABA lige neće biti oštećen. Nadalje ćemo morati da u potpunosti poštujemo njihove propise", rekao je Roman Lisac prilikom gostovanja u redakciji MONDA.
Ako neko u Ljubljani i Zagrebu ima kakav-takav alibi za načinjeni propust, onda je to Lisac, koji se zbog infarkta pretrpljenog prošle godine, dugo nalazio "van stroja".
Upitan da li bi neko trebalo da snosi odgovornost za zbrku i neizvjesnost tokom prethodne dve nedelje, odgovorio je da "ne bi trebalo skidati glave".
"Propisi su često pisani osjetljivim rječnikom. I pravnici mogu da se izgube u toj igri riječi, ako nisu dovoljno koncentrisani. Ne znam da li je bilo do lošeg prevoda, ili zbog nepažnje. Jednostavno je došlo do greške i ja sam ljut i bijesan što smo to dozvolili. Ali, mislim da nikom ne bi trebalo skinuti glavu. Svi zajedno moramo da priznamo grešku i izvinimo se za nervozu koju smo prouzrokovali. Mislim da se na kraju vidjelo da nismo željeli nikoga da prevarimo, nego da je došlo do 'greške u koracima', koja nije bila zlonamjerna".
Kakve su bile reakcije klubova u kriznom periodu? Da li je bilo ljutnje, pritisaka...
"Mislim da su se svi ponašali veoma korektno. Govorili su kako vjeruju da će liga zadržati jedan nivo i da će ispoštovati obećano. I mi smo dogovorom sa Evroligom povratili povjerenje".
"DOGODINE PLEJ-OF"
Kakvi potezi vas očekuju na polju usklađivanja pravilnika takmičenja sa pravilnikom Evrolige?
"Na početku bih rekao da sam i danas uvjeren da su pri ovakvom sistemu takmičenja naše propozicije pravilnije i pravednije, jer daju nagradu timu koji je bio najbolji poslije 26 kola. Međutim, pravila Evrolige su 'zakucana' u svim zemljama koje su njene članice i mi ćemo već za sljedeću sezonu morati dugoročno da uredimo neke stvari. To konkretno znači da je neminovno uvođenje plej-ofa", objasnio je Lisac.
"Fajnal for nije najbolji način da se odrede pobjednik takmičenja i učesnici Evrolige, ali to što mi imamo takav format takmičenja, u velikoj mjeri je posljedica pritiska koji su na nas vršili nacionalni savezi i što nikada nije bilo termina da se organizuje plej-of. Danas sam se dotakao tog problema u razgovoru sa predsjednikom KSS".
Na pomolu je problem vezan za uslove koje Evroliga postavlja prije nego što izda 'B' licencu za nastup u tom takmičenju. Igokea i Radnički, kao potencijalni evroligaši, nemaju adekvatne dvorane, niti aerodrome sa redovnim međunarodnim linijama na propisanoj udaljenosti.
"Zovu me iz Radio Banjaluke i kažu da su propisi napravljeni tako da u Evroligu ne mogu da uđu ni Kragujevac, ni oni?! Pa, ni Olimpija nije mogla da ostane u hali Tivoli, nego je grad morao da napravi novu dvoranu. Igokea ima salu sa zvanično prijavljenih 3.100 mjesta. To da 'B' licenca traži 5.000 sjedišta, pa to odavno stoji u pravilniku Evrolige", emotivno priča Lisac.
"Kako Evroliga da prisili pet klubova koji će biti u grupi sa Igokeom, da za ta gostovanja plate čarter let i da ih to umjesto 10.000, košta 100.000 evra? Zbog takvih stvari postoji zahtjev za redovnom vazdušnom konekcijom sa Parizom, Minhenom ili nekim drugim gradom. Dakle, ima razloga zbog kojih su uvedena ta pravila. Ona nisu tu kao atak na Igokeu, koju, navodno, neko ne želi u Evroligi. To nije istina".
U današnjem saopštenju Evrolige piše da će se prvoplasiranom timu gledati da li ispunjava uslove za "B" licencu na kraju regularnog dijela sezone. Zatim u istom tom saopštenju stoji izjava Radovana Lorbeka, da će klubovima koji trenutno ne ispunjavaju uslove biti omogućeno da se prijave kao domaćini u nekom drugom gradu?!
"Ako je to izjava Rada Lorbeka, koju je na svojoj stranici objavila Evroliga, onda je to tako".
"DODIK NEKA SE DOGOVORI SA EVROLIGOM"
Da li je realno da neko igra Evroligu u drugom gradu, ili državi?
"To se događalo u Evrokupu, teoretski je moguće. Ako ćeš da odeš iz Laktaša u Banjaluku, to je jedna priča i to je u redu. Šta su Igokei alternative? Sarajevo? Oni ne bi išli u Sarajevo ni pod tačkom razno. Mislim da je cilj i kluba i Evrolige da se utakmice igraju pred punim dvoranama. Ako će klub radi ispunjenja uslova da ide na neprirodnu lokaciju, recimo Igokea da ide u Zagreb... Ko će to doći da gleda?"
Igokea će pitanje svog eventualnog učešća rješavati direktno sa Evroligom?
"Naravno. ABA liga više nema ništa sa tim, naša misija je završena time što smo prvaku ligaškog dijela obezbijedili prohodnost ka Evroligi. Da li će taj prvak obezbijediti uslove da se takmiči, e, to je druga stvar".
"Činjenica je da mnogi klubovi ABA lige ne ispunjavaju te uslove. U Sloveniji ih ispunjava samo Olimpija, u Hrvatskoj Zadar, Split i Cibona. Cedevita je ove sezone morala da ide iz svoje dvorane. Beogradski timovi ispunjavaju uslove, ali Radnički ne. MZT ih apsolutno ispunjava..."
Bili ste u Laktašima na utakmici Igokea - Solnok. Kako su protekli razgovori sa gospodinom Dodikom i ostalima?
"Oni su mi rekli da će dograditi tribine do potrebnog kapaciteta. Meni je to u redu, ali ne mogu ja da kažem da li će ta dvorana zadovoljiti kriterijume Evrolige. Znajući kakav je košarkaški zanesenjak gospodin Dodik, ja vjerujem da on to može da ispuni. Ali, datume i sva druga pitanja će morati da definiše sa Evroligom. Ako je realno da se dvorana dogradi do septembra i da se uvedu redovni letovi Banjaluka - Pariz, ili Banjaluka - Frankfurt, apsolutno sam siguran da će ih Evroliga prihvatiti".
Ako se ne dogovore?
"Propozicije su takve da se 'B' licenca vraća Evroligi, ali je osnovna tendencija da se učesnik takmičenja prvo traži u istoj toj zemlji, odnosno istoj ligi.
"BEOGRAD PRIJE KRAGUJEVCA I NIŠA"
Kako je protekao razgovor sa gospodinom Đilasom? Fajnal for u Beogradu sigurno je bio jedna od tema...
"Želeo sam da popričamo, kako zbog Fajnal fora, jer je on gradonačelnik, ali i zato što je predsjednik KSS. Hteo sam iz prve ruke da saznam zašto je Fajnal for u Beogradu za njega tako neprihvatljiv. Rekao mi je da ne može iz gradskog budžeta da obezbijedi novac za organizaciju i ja to poštujem. Drugi problem je što se desio Kragujevac i što postoji strah za bezbjednost", kaže Lisac i dodaje - "Ako se hoće, može se".
"Mi smo 2009. organizovali Fajnal for u Beogradu i to je bio vrhunski spektakl. Igrao se derbi u Areni i zabilježena je rekordna posjeta od 12.000 ljudi. Nikada nije bilo toliko gledalaca na utakmici Partizan - Zvezda. Policija je tada odradila vrhunski posao i ja sam im odao priznanje, kao poslije nedavnog meča u Pioniru. Policija je vrhunski osposobljena, samo neko mora da joj kaže 'obezbijedite Fajnal for!' Đilas mi je rekao da će on dati dvoranu, ali da o bezbjednosti moram da pričam sa drugim ljudima".
Dakle, Beograd je definitivno prvi "pik" za finalni turnir?
"Prirodno je da Fajnal for bude u Srbiji. Kako da ga vodim u Zagreb ili Ljubljanu, kada neće biti ni hrvatskih ni slovenačkih timova? I to je pitanje koje moramo da riješimo do kraja nedelje. Zna se ko u jednoj državi može da pruži bezbjednosne garancije. Ako to završimo i uz to dobijemo dvoranu od grada, riješili smo ključne stvari", poručuje Lisac.
"Mnogo nam je lakše da sve to obavimo u Beogradu, nego u Kragujevcu ili Nišu. To bi bilo i najbolje za košarku, jer će Fajnal for biti prenošen u 30 država. To vam dokazuje da ovo više nije lokalna, da ne kažem seoska liga".
Sa gospodinom Đilasom ćete morati da rješavate i problem termina za plej-of 2014.
"Prije svega, ja sam od gradonačelnika tražio odobrenje da otvoreno da pričam za medije o našem sastanku i on je rekao da je to u redu. Direktno sam ga pitao zbog čega je problematičan odnos ABA lige i KSS. Rekao mi je da nema nikakvih problema i da je regionalna liga i za njega postala neminovnost. Dakle, ovu ligu više niko ne osporava, jer nama ekonomija ne dozvoljava ništa drugo. Ni Srbi, ni Slovenci, ni Hrvati ne mogu da isfinansiraju po 14 klubova. Sve bi tada otišlo u jednu uravnilovku, a i ta uravnilovka bi bila - na podu. ABA liga polako dobija oblik one lige iz bivše Jugoslavije, kada je košarka pravila najbolje rezultate i kada su naši igrači odlazili u NBA".
Postoji li šansa da zaživi ABA "B" liga, koja bi imala prohodnost ka najvišem rangu, a u koju bi se ulazilo iz nacionalnih liga?
"I o tome sam pričao sa Đilasom. Ako bismo obezbijedili godišnji budžet od oko milion evra, mogli bismo da organizujemo takvu ligu i time bismo riješili probleme mnogih klubova u našim državama".
(I. B. - MONDO, foto: MN Press)